Hrvatski srednjoškolci: Naše znanje nije ispodprosječno, PISA testovi daju iskrivljenu sliku u obrazovanju!

Foto: PISA

HRVATSKI srednjoškolci odbacuju navode o tome kako je njihovo znanje ispodprosječno prema međunarodnim mjerilima te poručuju kako su rezultati međunarodne procjene znanja i vještina PISA 2012 iskrivljeni!

> Možete li riješiti jedan od najtežih geometrijskih zadataka postavljenih srednjoškolcima?

> PISA 2012. izvješće

Podsjetimo, međunarodna procjena znanja i vještina PISA 2012 pokazala je da su hrvatski 15-godišnjaci značajno ispod prosjeka među učenicima 65 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem koje je mjerilo njihova znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti. PISA (Programme for International Student Assessment) najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanje i kompetencije učenika u dobi od 15 godina, a provodi se u trogodišnjim ciklusima u zemljama članicama Organizacije za europsku suradnju i razvitak (OECD) i partnerskim zemljama.

OBESSU: Srednjoškolci odbijaju iskrivljene PISA procjene!

O svemu se oglasila i Organizacija europskih udruga učenika (OBESSU) iz koje poručuju kako PISA testiranja nisu pravo mjerilo za procjenu znanja učenika:

"Povodom međunarodnog predstavljanja PISA rezultata, OBESSU na platformi za učenike škola u Europi ovim putem izražava zabrinutost zbog alarmantne situacije kod standardiziranog testiranja za procjenu postignuća učenika i samih nacionalnih obrazovnih sustava.

U OBESSU vjeruju da PISA procjene predstavljaju iskrivljenu sliku u obrazovanju jer:

  •  PISA testovi procjenjuju ispitanika s testovima lako mjerljivog ishoda učenja, odnosno matematike, pismenosti i znanosti, dakle, ovi testovi po svom sastavu mjere samo uski raspon kompetencija. Oni ne uzimaju u obzir važne aspekte obrazovanja kao što je napredak svakog učenika, učenikova pozadina, okruženje za učenje, motivacija i interes učenika.
  •  Procjena učenika, posebno onih od 15 godina, ne može se obavljati na zadovoljavajući način kada se provodi isključivo "multiple choice" testovima (test sa ponuđenim odgovorima, jedan ili više točnih). Samo kompetentan učitelj je sposoban uzeti u obzir sve čimbenike koji se podudaraju kako bi na taj način ocijenio učenika i prilagodio prikladnu metodologiju na samog učenika.
  •  Različiti učenici imaju različite potrebe za učenjem i oni dobro uče koristeći različite metode. Vrlo uski format tih testova zadržava raznovrsnost i individualnost svakog učenika.
  •  PISA testiranja stvaraju negativnu atmosferu natjecanja između učenika, nastavnika, škola i nacionalnih obrazovnih sustava. Srž koncepta kvalitativnog obrazovanja treba biti suradnja između njegovih sudionika.
  •  PISA test potkopava načela autonomije i supsidijarnosti u obrazovanju pomicanjem kvalitete praćenja i strateških mjera za poboljšanje kvalitete na višu razinu: iz razredne na školsku razinu, iz školske na nacionalnu razinu i s nacionalne na međunarodnu razinu.
  •  PISA testovi nejasni su u svojim namjerama: "Znanstveni dokazi" izvučeni iz njihovih rezultata nemaju nikakvu pouzdanu drugu stranu za usporedbu. Preporuke koje je formulirao OECD ne stavljaju za prioritet interese nastavnika, učenika i njihovih obitelji kao direktnih sudionika u procesu obrazovanja. Često se PISA rezultati pogrešno tumače i zlouporabljuju u političke svrhe, odnosno za postizanje ciljeva koji ne idu na ruku učenicima već drugim institucijama i drugim interesnim skupinama.
  •  PISA testovi utječu na kurikulume promovirajući "učenje za test" i to prouzrokuje prijelaz sa pristupa samom učeniku na pristup učenikovim rezultatima.
  •  Istaknutost PISA testova širi ideju standardiziranog vrednovanja kao valjane metode ocjenjivanja u školama.

Udruga srednjoškolaca kao sudionik OBESSU-ove 8. konferencije i OBESSU sa svojim članicama zahtijevamo promjene fokusa sa kvantitativnog vrednovanja na kvalitativno vrednovanje obrazovnog sustava.

Pozivamo prije svega našu Vladu i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da priznaju spomenute razlike između PISA testova i prave misije srednjoškolskog obrazovanja te se pozivaju da pokrenu inkluzivni i demokratski dijalog između svih dionika o PISA procjenama i kako pronaći bolje pokazatelje za procjenu stanja obrazovnog sustava i osigurati njegovu kvalitetu", stoji u priopćenju objavljenom na stranicama Udruge srednjoškolaca.

Prema PISA izvješću hrvatski srednjoškolci značajno ispod prosjeka OECD-a što se tiče matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti

U ovom ciklusu matematička je pismenost bila glavna ispitna domena, dok su ostale dvije bile sporedne, a prosječni postignuti rezultati Hrvatsku smještaju u skupinu zemalja koje su statistički značajno ispod prosjeka OECD-a u svima trima područjima, kazala je jučer predstavljajući rezultate u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu voditeljica PISA centra i nacionalna projekt menadžerica Michelle Braš Roth.

Ispitivanje provedeno od 5. ožujka do 13. travnja 2012 na slučajnom uzorku od 6.853 učenika iz 163 hrvatske srednje škole pokazalo je da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima i sposobnostima među 510 tisuća učenika koji predstavljaju reprezentativan uzorak za oko 28 milijuna petnaestogodišnjaka u 65 zemalja sudionica, kazala je Braš Roth. To je nepromijenjen rezultat u odnosu na prethodni ciklus proveden 2009., dok je 2006. Hrvatska bila na 36. mjestu od 57 zemalja.

Rezultati pokazuju da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti. Najlošije rezultate postigli su učenici u strukovnim školama, a pokazalo se da je ispitanima najteže bilo pretočiti životni kontekst u matematički kontekst.

Ispitivanje je nadalje pokazalo da vrlo mali postotak učenika voli matematiku i raditi matematičke zadatke, te da su dječaci nešto malo bolji od djevojčica, što je u skladu s trendovima u cijelom svijetu.

U području prirodoslovne pismenosti Hrvatska je na 34. mjestu, što je ponovno znatno niže od prosjeka OECD-a. "Distribucija rezultata po razinama govori da još uvijek imamo 17,2 posto učenika koji nemaju osnovnu prirodoslovnu pismenost, pri čemu nema razlike u postignućima prema spolu", kazala je Braš Roth. Usporedbe radi, Hrvatska je 2006. bila na 26. mjestu od 57, a 2009. na 37. od 65 zemalja.

Ispitivanje čitalačke pismenosti ukazuje na blagi porast u odnosu na prethodni ciklus - 2012. bili smo na 35. mjestu, no to je i dalje statistički također ispod prosjeka OECD-a. "Još uvijek zabrinjava činjenica koliko imamo čitalački nepismenih u obrtničkim programima", napomenula je Braš Roth.

Općenito gledano, prema postignutim rezultatima Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojoj se ne bilježi nikakva promjena, ni pozitivna ni negativna. Ispitivanje je još obuhvatilo niz podataka o velikom broju mogućih pozadinskih utjecaja na obrazovna postignuća - karakteristike i navike učenja, motivaciju i stavove o učenju, socioekonomski status učenika, roditeljska očekivanja i slično. Uz kognitivni test, anketiranjem su bili obuhvaćeni učenici, njihovi roditelji i ravnatelji/ce škola.

Jovanović: Rezultati su krajnje razočaravajući

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović kazao je kako su rezultati ispodprosječni u svim promatranim područjima i krajnje razočaravajući. No, oni su ujedno potpuno očekivani, istaknuo je ministar, jer se od 2006., kada je Hrvatska prvi puta sudjelovala u ispitivanju, u hrvatskom obrazovnom sustavu ništa posebno nije ni dogodilo.

"Prema tome, to su rezultati prošlosti, prošlih obrazovnih sustava i bivših ministara, zbog kojih je MZOS i krenuo u izvedbu nove strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kako bi na temelju ovakvih rezultata vidjeli na koji je način moguće učiniti promjene u hrvatskom obrazovnom sustavu", kazao je. "Rezultati koje smo danas ovdje vidjeli upućuju na to da je sve no što piše u strategiji dobar put da PISA testovi ubuduće u Hrvatskoj budu bolji", poručio je Jovanović.

Test je dobrovoljan, a Hrvatska je među zemljama koje bilježe vrlo visok odaziv


PISA 2012 je treći ciklus u kojemu su sudjelovali hrvatski učenici. Test je dobrovoljan, a Hrvatska je među zemljama koje bilježe vrlo visok odaziv. U nekim zemljama sudionicama, među kojima je i Hrvatska, provedena je također i provjera financijske pismenosti, rezultati koje će biti objavljeni naknadno.

PISA nastoji dati odgovore na pitanja kakav je obrazovni sustav neke zemlje i koliko su njezini đaci spremni za ono što ih u životu čeka. Pristupom se od drugih obrazovnih mjerenja razlikuje po tome što ne mjeri u kolikoj mjeri učenici mogu reproducirati stečeno znanje, već što mogu s tim nastavnim gradivom učiniti dalje, kako ga funkcionalno promijeniti. Cilj je dati temelj za politički dijalog i globalnu suradnju zemalja sudionica, s konačnim ciljem ujednačavanja obrazovnih sustava i obrazovnih ishoda radi boljeg odgovaranja potrebama svjetskog tržišta rada.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara