Foto: Arhiva

"KRIZA se ne mora prebijati preko leđa običnih građana. Neke mjere mogu se odmah provesti", kaže Mate Kapović, aktivist i docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 predstavio 12 alternativnih mjera štednje.

Neke se mjere, kaže Kapović, mogu provesti odmah, bez većih odgađanja: hrvatska vojska se može povući iz Afganistana, može se uvesti porez na banke, kao i progresivne porezne stope koje bi omogućile da oni najbogatiji u državni proračun daju najviše. Pitanje je, međutim, koliko je to doista realno.

"Čitav ekonomski sistem postavljen je tako da je podređen profitu ekonomske elite. Bez te elite političari ne mogu biti izabrani pa provode mjere koje njima idu u korist. Najbogatiji su najmoćniji i nije im u interesu da plaćaju veći porez. Ali ako netko ima novaca da vozi Porsche, zbog čega ne bi plaćao 50 posto veći porez na to?", pita se Kapović.

Zaplijeniti sumnjivu imovinu i napraviti reviziju privatizacije

Kapović također predlaže oporezivanje katoličke crkve i ostalih vjerskih zajednica, izbacivanje vjeronauka iz škole, te zaustavljanje vraćanja imovine crkvi. "Ako njima vraćamo imovinu iz nekakvih feudalnih vremena, isto tako je možemo vraćati nekakvim grofovima i plemićima", kaže Kapović.

Ostale mjere koje Kapović predlaže su zapljena imovine svima koji ne mogu objasniti kako su se obogatili, revizija privatizacije, ukidanje drugog mirovinskog stupa, smanjivanje plaće državnim dužnosnicima i političarima na razinu prosječne plaće, uvođenje maksimalne plaće, oduzimanje mirovina lažnim braniteljima i smanjenje previsokih povlaštenih mirovina, te smanjenje državnog aparata koji je nepotrebno napunjen stranačkim kadrovima.

Moraju li se baš svi dugovi plaćati?

Međutim, za aktualnu vlast možda najkontroverznija mjera koju Kapović predlaže bila bi suspenzija plaćanja državnog duga. Naime, kako kaže Kapović, prije nego se dug nastavi plaćati, trebalo bi utvrditi koliki je dio tog duga doista legitiman.

"Trebali bi se povesti za primjerima Argentine i Ekvadora. Oni su obustavili plaćanje duga kako bi napravili reviziju i vidjeli koliki je dio tog duga doista legitiman. Naprimjer, ako je bivši premijer Ivo Sanader osuđen zbog korupcije, je li pravedno da mi još godinama patimo i plaćamo kredite koje je on digao po nepovoljnim uvjetima? Kad se uzimaju krediti, rizik nije samo na onome tko uzima kredit, već i na onome tko ga daje; ako nekome dajete kredit po nepovoljnim uvjetima, onda ste i svjesni da ga možda neće moći vraćati", kaže Kapović.

"Ako Pavić ne mora vraćati dugove, zašto moraju mali poduzetnici?"

Osvrnuo se Kapović i na najnoviji ispad Slavka Linića. Ministra financija razljutili su kritičari prisilne naplate dugova većih od 2000 kuna pa je poručio da je okružen luđacima.

"Linić stalno govori da se dugovi moraju vraćati, da imamo deficit i moramo štedjeti. Ali zanimljivo je kako se politički podobnim kapitalistima kao što su Ninoslav Pavić i Mladen Vlahušić opraštaju veliki dugovi. Ako jedni ne moraju vraćati dugove, zašto bi drugi morali? Gazi se po malim poduzetnicima, a Paviću se opraštaju milijuni", kaže Kapović.