Na konferenciji su predstavljeni konkretni prioriteti ulaganja u 2014. godini te rezultati javnog savjetovanja "Zajedno za bolju iskorištenost EU fondova“ u sklopu kojega su analizirani prvi natječaji raspisani iz strukturnih fondova, identificirane nejasnoće, nelogičnosti i date preporuke za njihovo poboljšanje.

 

Hrvatska se po prvi puta našla u poziciji da sama određuje pravila, a sve što je trebalo učiniti jest kvalitetno pripremiti natječajne procedure i potencijalnim korisnicima olakšati pristup sredstvima na temelju pravednih, jasnih i transparentnih uvjeta natječaja i dokumentacije, međutim to nije učinjeno, upozoreno je na konferenciji

 

 

Stručnjaci iz konzultantske kuće "EU projekti"  naveli su niz problema s kojima su se susretali u praksi, a koji znatno smanjuju potencijalne pozitivne efekte koje bi novac iz EU fondova mogao imati na gospodarstvo: prijavna dokumentacija komplicirana i nepotrebno opsežna, unaprijed je potrebno dostaviti cijeli niz statusnih dokumenata kao što su registracijski dokumenti, potvrde Porezne uprave, bankovni obrasci i financijska izvješća, što nepotrebno opterećuje i prijavitelje i evaluatore, stvara nepotrebne troškove i dovodi do kašnjenja evaluacije.

 

Posebno ih zabrinjava to što se dobar dio natječaja provodi prema pravilu "tko prvi, njegova djevojka", odnosno prema redu zaprimanja i to doslovno prema minuti u kojoj je poslana projektna prijava. Velika navala prijavitelja dovodi do toga da u evaluaciju mogu ući samo oni projekti koji su prijave poslali u prvih nekoliko minuta pa možemo zaključiti da su pojedini natječaji otvoreni upravo toliko vremena, upozoreno je na konferenciji.

 

"Svoditi prave investicije i projekte kojih je Hrvatska toliko željna na pitanje brzine šalterskih službenika u pošti jest apsurdno, a posebice smeta činjenica što projekt može izgubiti financiranje jer je poslan minutu kasnije, iako ima mnogo bolje pokazatelje od onih koji su dobili sredstva. Zabrinjava i najava da ce dobar dio natječaja u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u budućnosti biti raspisivan na ovaj način.“ upozorila je Ariana Vela, direktorica konzultantske kuće EU Projekti.

 

 

Upozoreno je i na to da evaluacijski kriteriji nisu prilagođeni posebnostima sektora niti stvarnom poslovanju. Tako, na primjer, nije važno kolika je kvaliteta aktivnosti koju prijavitelj treba provesti i koji ce ona rezultat polučiti, nego se boduje isključivo broj aktivnosti. To znaci da prijavitelj koji kupuje opremu s kojom ce podići proizvodne kapacitete za 50% i zaposliti 30 osoba gubi najmanje 7 od 10 bodova zato sto nije identificirao aktivnosti edukacije, konzultanata i slično. Ocjenjivati se treba kvaliteta aktivnosti i rezultata koje postižu, a ne njihov broj.

 

Kao problem naveden je i način ocjenjivanja komercijalne održivosti projekta, koja se procjenjuje kroz postojanje ili nepostojanje marketinške strategije, a postoji i cijeli niz nejasnoća koje su otkrivene prilikom analize.

 

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatskoj ce iz strukturnih fondova na raspolaganju biti gotovo 11,6 milijardi eura u periodu od 7 godina, što je 12 puta više od iznosa koji je imala na raspolaganju u programu IPA.

 

Ako se uvjeti natječaja ne poboljšaju, teško je očekivati da će stopa iskorištenosti strukturnih fondova u Hrvatskoj biti veća od onoga što smo dosad iskoristili u sklopu programa IPA, a to je manje od 50%.