Index otkriva: Kada treba pogodovati investitoru iz Njemačke, zakon se krši bez problema!

Foto: Boris Kragić (Montaža vjetrenjača ilustrira lokaciju vjetroelektrane Bila ploča)

NA POLUOTOKU Pelješcu uskoro će niknuti još jedan vjetropark. Njemački investitori, firma WPD iz Bremena, imaju podršku županijskih vlasti, iako njihov projekt krši odredbe Zakona o otocima, kao i Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije.

Njemački WPD na Pelješcu je, na lokaciji Ponikve, već podigao jedan vjetropark, s ukupno 16 turbina visokih između 64 i 85 metara. Sada na lokaciji Bila ploča, na području Općine Orebić, žele izgraditi novi vjetropark, s turbinama visokim čak i do 155 metara.

Lokalne vlasti u Općini Orebić oštro se protive ovom projektu, te ističu da je cijela priča zapravo - protuzakonita. Zakon o otocima, naime, propisuje da se na hrvatskim otocima ne smiju graditi vjetroelektrane. Po istom tom zakonu Pelješac, iako je poluotok, ima pravni status otoka.

"Naravno da se mi ne slažemo s gradnjom vjetroparka. Ali sada možemo samo režati i pozivati se na Zakon o otocima. Županija je projekt vjetroparka na Biloj ploči već uvrstila u svoj Prostorni plan, a u Uredu za urbanizam i prostorno planiranje na Korčuli nam je rečeno da oni lokacijske dozvole izdaju temeljem Prostornog plana", kaže za Index Miroslav Ančić, načelnik Općine Orebić.

Županija prisiljava Općinu da krši zakon

Projekt vjetroparka uvršten je i u Prostorni plan Općine Orebić, ali samo zato, kako nam objašnjava predsjednica Općinskog vijeća Marija Mrgudić, što zapravo i nije bilo drugog izbora.

"Sustav je takav da, kada Dubrovačko-neretvanska županija uvrsti projekt u svoj plan, onda se općine moraju uskladiti s planom više razine. Općina tu ništa ne može. Po mom mišljenju, to je sistem šibicarenja. Nametnu vam nešto, a ako ne poštujete ono što je Županija stavila u svoj prostorni plan, onda vam blokiraju cijelu Općinu. To je sistem koji je vrlo pogodan za takve nekakve investitore", objašnjava Mrgudić.

Županijske vlasti ne vide problem ni u činjenici da će vjetropark na Biloj ploči, kada uskoro bude podignut, kršiti i odredbe njihovog Prostornog plana. U tom planu, naime, stoji da vjetroelektrane ne smiju biti vidljive s mora, te da moraju biti izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika. Obje te odredbe će se prekršiti kako bi se pogodovalo njemačkim investitorima.

Zbog čega je točno projekt njemačkog WPD-a iznad zakona i odredbi Prostornog plana, čelnici Općine Orebić nam nisu znali kazati. Iako se i vlast i oporba u Orebiću protive ovom projektu, te su u više navrata upozoravali na kršenje propisa, nadležni organi uredno ih ignoriraju. Zbog toga se među stanovništvom na Pelješcu već naveliko špekulira da je direktiva za pogodovanje Nijemcima stigla ravno iz Vlade RH. Naravno, nitko to ne može dokazati.

Zbog nepoštivanja ekoloških odredbi ugrožena staništa zaštićenih ptica

Također, projekt vjetroparka na Biloj ploči ne zadovoljava ni propisane ekološke standarde. Prostorni plan propisuje i da vjetroelektrane moraju biti smještene izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode, kao i izvan poznatih koridora preleta ptica i migracija šišmiša.

Da se ekološke odredbe nisu poštivale, u dopisu od 29. lipnja 2010. godine upozorila je Kornelija Pintarić, ravnateljica Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture. Ona u svom mišljenju navodi da se lokacija Bila ploča nalazi unutar područja čak dvije zaštićene ekološke mreže, zbog čega bi izgradnja vjetroparka mogla imati negativan utjecaj na populaciju više zaštićenih vrsta ptica.

Upozoravalo je na to i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica, koje je 5. veljače 2013. kod nadležnog Upravnog suda u Splitu pokrenulo i tužbu protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koje je zaključilo da je izgradnja vjetroelektrane Bila ploča prihvatljivo za okoliš. Oni u svojoj tužbi osporavaju studiju temeljem koje je Mihael Zmajlović projektu dao zeleno svijetlo, a koju je izradila firma APO d.o.o., članica HEP grupe.

Zmajlović je tvrdnje iz ove studije uzeo zdravo za gotovo, te u vrlo brzom roku, samo koji mjesec nakon što je stupio na dužnost ministra, zaključio da projekt njemačkih investitora neće imati štetne posljedice za okoliš. Nije ovo prvi put da je Zmajlović pokazao sklonost pogodovanju stranom kapitalu. Na isti način se ponio i kada je požurio s izdavanjem nužne dokumentacije za projekt golfa na Srđu.

Uništavaju i vinare

Protiv izgradnje vjetroelektrane na brdu Ćućin pobunio se i Konzervatorski odjel u Dubrovniku, koji također djeluje u sklopu Ministarstva kulture. U njihovom se rješenju također ističe da se vjetroelektrane ne smiju vidjeti s mora, te da ne smiju narušavati vrijedni kulturni krajolik. U ovom se rješenju ističe i jedan od glavnih razloga zbog kojeg se izgradnji vjetroparka protivi i lokalno stanovništvo: "U širem prostornom kontekstu namjeravanog zahvata smještena su vinorodna polja predjela Dingača i Postupa, čuvena pelješka vinogorja, kao izraziti primjer agrikulturnog krajolika".

"Naše stanovništvo živi prvenstveno od vinogradarstva i vinarstva. A po novom Zakonu o vinima, teško će se moći dobiti potvrdu izvornosti ako su vjetroturbine blizu vinograda", objašnjava nam načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Ne čudi stoga što se protiv postavljanja vjetroelektrane na brdu iznad Dingača pobunio i jedan od najslavnijih hrvatskih vinara Miljenko Grgić, čiji se vinogradi također nalaze na području Općine Orebić, u Trsteniku.

"Živim u dolini Napa, u Kaliforniji, koja je poznata po najboljim vinogradima u regiji i svijetu. Naši vinogradi i vina su tako dobri zato što su lokalne vlasti zaštitile vinograde u dolini Napa. Nadam se da i vi možete zaštititi poznate vinograde u Trsteniku i Dingaču i zaštititi naša vina i čitavu populaciju od napasti ovih vjetroturbina. Neka postave turbine negdje gdje su potrebne i gdje ih ljudi žele", napisao je Grgić u dopisu poslanom Općini Orebić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara