Foto: FAH

HRVATSKI građani u prosincu ove godine ipak se ne trebaju nadati većim plaćama. Vladina mjera kojom bi se neznatno povećale plaće radnika ipak će biiti odgođena za iduću godinu, i to, kako neslužbeno doznaje RTL, zbog "tehničkih razloga".

Potvrđuju to i dokumenti za sutrašnju sjednicu Vlade, objavljeni na službenim Vladinim stranicama. Među zakonskim prijedlozima o kojima će se raspravljati je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, u kojem jasno stoji da će se efekt porezne reforme početi osjećati od siječnja 2015. godine.

Ministarstvo financija izračunalo je da bi građanima koji imaju 5000 kuna bruto plaća, ovom reformom mjesečna neto plaća u prosjeku skočila za 53,76 kuna. Onima koji zarađuju između 6000 i 12.000 kuna bruto, neto plaća će se povećati za 112 kuna. Porezni obveznici koji zarađuju bruto 20.000 kuna ili više, na neto plaći osjetili bi porast od 918 kuna mjesečno.

Podsjećamo, Vlada je još u kolovozu najavila poreznu reformu, kojom bi se mijenjali porezni razredi. Neoporezivi dio plaće tako se povećava s 2200 na 2600 kuna. Također, najveća porezna stopa od 40 posto ubuduće će se primjenjivati na radnike koje imaju mjesečnu neto plaću veću od 13.200 kuna.

Iz Vlade procjenjuju da će ove mjere na kućnom budžetu osjetiti oko 1,2 milijuna radnika. Istovremeno, očekuje se da će se na godišnjoj razini državni prihodi od poreza na dohodak smanjiti za oko dvije milijarde kuna.

Zbog toga Vlada RH ovu poreznu reformu donosi u paketu sa izmjenama oporezivanja kapitalne dobiti i kamata na štednju. Kamate na štednju tako bi se oporezivale po stopi od 12 posto, što bi državnom proračunu donijelo dodatnih 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Oporezivanje kapitalnih dobitaka na snagu stupa od 1. siječnja 2016. godine. Predmet oporezivanja bila bi realizirana kapitalna dobit ostvarena unutar tri godine. Oporezivanje bi se, poručuju iz Vlade, "obavljalo po pojedinačno ostvarenom primitku koji je izvor kapitalnog dobitka".