"VELIK broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uopće nije donio dokument kojim se reguliraju darovi i naknade od poslovnih partnera i poslovnim partnerima (preko 94 posto), odnosno povjerljivost i nepristranost (preko 87 posto)", stoji u istraživanju Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave koji su  sastavili upitnik s pitanjima koja se odnose na transparentnost rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istraživanja je obuhvatilo sve općine, gradove i županije u Republici Hrvatskoj. 

 

 

"Utvrđeno je da na razini Republike Hrvatske djeluje 429 općina, 126 gradova i 20 županija i Grad Zagreb. Tijekom ispunjavanja upitnika, neke jedinice su imale znatnih problema iz razloga što posjeduju jedno računalo a i to jedno je u kvaru. Osim toga, broj zaposlenih u nekim jedinicama bio je ograničavajući faktor u pogledu brzine ispunjavanja upitnika. Smatra se važnim razmotriti novi način ustroja Republike Hrvatske kako bi došlo do osnivanja većih jedinica od postojećih", stoji u zaključcima istraživanja koji su objavljeni na posebnoj stranici antikorupcija.hr. 

 

U dokumentu je naglašeno da je samo 16 posto jedinica donijelo dokument koji sadrži pravila vezana uz razdvajanje privatnih i poslovnih interesa pa je i više nego vidljivo da je potreban velik napredak kako bi se na najmanju moguću mjeru svela mogućnost nastanka sukoba interesa lokalnih službenika i dužnosnika. 

 

 

"Preko 90 posto jedinica nije uopće imenovalo povjerenika za etiku, a i od onih koje jesu, manje od polovice je objavilo njegove kontakte na svojim mrežnim stranicama. Ne čudi stoga ni mali broj službenika koji su prošli izobrazbu u cilju promoviranja etičkog postupanja (208 sveukupno). Sve navedeno dovodi do zaključka da jedinice lokalne i područne samouprave moraju puno više pozornosti pridati razvoju etike i integriteta s obzirom da je i u Strategiji suzbijanja korupcije to navedeno kao jedan od osnovnih problema u cjelokupnoj antikorupcijskoj politici", naglašava se u zaključcima istraživanja. 

 

S obzirom da etički kodeks trenutno postoji samo za državne službenike, trebalo bi razmisliti i o donošenju istog takvog dokumenta na razini lokalne odnosno regionalne samouprave kako bi se unaprijedio etički standard na svim razinama vlasti, navodi se u istraživanju. 

 

Porazan je i podatak da u samo 22,47 posto jedinica  kontakt podaci službenika za zaštitu osobnih podataka (adresa sjedišta i broj poštanskog ureda, e-mail, tel., fax.)  dostupni su na početnoj mrežnoj stranici jedinice. No, "problemi" tek nastaju kada je riječ o javnoj nabavi. 

 

 

"Objava informacija o statusu svih pokrenutih postupaka javnih nabava i svih odluka u postupku provođenja postupaka javne nabave ne prakticira se u dovoljnoj mjeri jer od ukupnog broja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave njih tek nešto više od 230 objavljuje navedene podatke na svojim mrežnim stranicama. U svrhu potpunije primjene načela transparentnosti, preporučuje se svim jedinicama, koje su u mogućnosti, da na svojim mrežnim stranicama objavljuju navedene podatke", stoji u istraživanju. 

 

No tek su se "donacije i sponzorstva" našle kao neistražen teren za potencijalne sukobe interesa.  

 

"S obzirom da je utvrđeno da je ukupni iznos sponzorstava i donacija u 2011. godini (obveznih i dobrovoljnih) bio preko 700 milijuna kuna potrebno je odmah odrediti kriterije za dodjelu donacija i sponzorstava, utvrditi ozbiljne smjernice u odnosu na način dodjele te na najtransparentniji način pristupati daljnjoj dodjeli novčanih sredstava. Ujedno, predlaže se izvršiti dodatne kontrole u pogledu dodjele financijskih sredstava putem donacija i sponzorstava kako bi se spriječile eventualne zlouporabe", navodi se u istraživanju.