Foto: Ilustracija

NACIONALNI centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je rezultate istraživanja u znanju hrvatskih osnovnoškolaca u matematici i prirodoslovlju, te u čitalačkoj pismenosti.

Hrvatska je prvi put sudjelovala u istraživanjima TIMSS 2011. (međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja) i PIRLS 2011. (međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti). U projektu je sudjelovalo oko 5000 učenika četvrtih razreda iz 152 osnovne škole.

Hrvatska se prema postignutim rezultatima u istraživanju PIRLS 2011. nalazi na odličnom osmom mjestu s postignuta 553 boda, što je 53 boda više od međunarodnog prosjeka.

Lošije je na području matematike. Hrvatska se nalazi na 30.mjestu s 490 postignutih bodova, što je 10 bodova manje od međunarodnog prosjeka.

Postignuti rezultati iz prirodoslovlja u Hrvatskoj iznosi 516 bodova i 16 je bodova veći od međunarodnog prosjeka, te se Hrvatska nalazi na 23.mjestu.

''Ovo istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj postoje veliki potencijali. Naši učitelji rade dobar posao s djecom i nauče ih dobro čitati. Očito imamo ozbiljan problem u poučavanju matematike. Nije problem u učiteljima i učenicima već u kurikulumu i to su dodatni pokazatelji gdje se treba mijenjati program u sustavu i što su defekti što se odražava na državnu maturu'', komentirao je rezultate voditelj centra za vanjsko vrednovanje rezultata Goran Sirovatka.

Radi li se dakle u korijenima slabih rezultata na maturi?

''Nedostatak znanja koji se pokazao u prva četiri razreda što se ponavlja na kraju osmog razreda pa imamo ozbiljan problem u nastavi matematike koja se poučava u cijelom obrazovnom sustavu i to je ono što je i ministarstvo odlučilo mijenjati i vjerujem da je to put promjene gdje smo egzaktno pokazali što moramo raditi. A vidjeli ste u podacima da nam je broj i nastavnih sadržaja u matematici manji u zemljama s kojima smo se uspoređivali. Dakle moramo više raditi i više učiti'', dodao je Sirovatka napomenuvši kako su rezultati iz čitalačke pokazatelj da su učitelji sposobni dobro poučavati ako imaju dobar kurikulum.

"Ova međunarodna istraživanja nam omogućavaju da kontinuirano pratimo što se događa u obrazovnom sustavu, koji su naši utjecaji da obrazovni sustav usporedimo sa drugima i što moramo činiti krećemo li naprijed ili negdje zaostajemo negdje, a istovremeno porovdimo i nacionalna istraživanja u kojima detaljnije pratimo što se događa u obrazovnom sustavu", zaključio je Sirovatka.

Često se uspješnost neke zemlje može predvidjeti prema postotku najuspješnijih učenika. U istraživanjima PIRLS i TIMSS napredna referentna razin aoznačava učenik ekoji su postigli najmanje 625 bodova. Prema tom mjerilu, Hrvatska ima 11% učenika u skupini napredne referentne razine u vještini čitanja. U matematičkim kompetencijama samo je 2% učenika u skupini koja je postigla najmanje 625 bodova, dok je u istraživanju znanja iz prirodoslovlja 3% učenika koji su postigli bodove napredne referentne razine.