Foto: Ilustracija

POVJERENIK EU za regionalnu politiku Johannes Hahn danas je najavio prijedlog paketa pomoći Europske komisije u vrijednosti od gotovo 47 milijuna eura namijenjenog Sardiniji (Italija), Kefaloniji (Jonski otoci, Grčka), Sloveniji i Hrvatskoj nakon niza prirodnih katastrofa u tim regijama krajem 2013. i početkom 2014.

Predlaže se pomoć Italiji u vrijednosti od 16,3 milijuna eura kao odgovor na teške poplave iz studenog 2013., dok je 3,7 milijuna eura namijenjeno Grčkoj kako bi se pokrili troškovi uzrokovani potresom i naknadnim udarnim valovima na Kefaloniji i Jonskim otocima od siječnja do ožujka 2014. I Slovenija i Hrvatska ozbiljno su pogođene snježnim olujama u siječnju i veljači 2014. te im je dodijeljena pomoć u vrijednosti od 18,4, odnosno 8,6 milijuna eura.

Povjerenik Hahn, koji nadgleda fond i potpisao je današnji prijedlog, rekao je: "Ova odluka odražava samu bit ovog fonda, a to je solidarnost s državama članicama i našim susjedima nakon prirodnih katastrofa, kada im je to potrebno. Europski fond solidarnosti olakšava tim zemljama oporavak i omogućuje im da povrate stabilnost koju ugrožavaju ozbiljne štete u gospodarskim sektorima poput turizma ili uništenje osnovne infrastrukture. Predloženim iznosom potpore omogućit će se Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Hrvatskoj oporavak od katastrofa i nadoknada troškova spašavanja u pogođenim područjima".

Dodao je: "Riječ je o konkretnim iznosima usmjerenima na suzbijanje trenutačnog i izravnog učinka prirodnih katastrofa. K tomu, u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova podupire se ukupni razvoj tih regija. Usmjeravanjem sredstava u potporu poslovanju, istraživanju i inovacijama, IKT-u i niskougljičnom gospodarstvu, tim se regijama može omogućiti da katastrofu pretvore u priliku za razvoj održivoga gospodarskog modela na temelju lokalnih prednosti i obilježja".

Potporu u okviru Europskog fonda solidarnosti još moraju odobriti Europski parlament i Vijeće. Ako ju odobre, to će u izvjesnoj mjeri pokriti hitne troškove javnih tijela nastale zbog katastrofa u tim četirima državama članicama. Potporom će se posebice olakšati obnova ključne infrastrukture i usluga te omogućiti nadoknada troškova hitnih i spasilačkih operacija, te će se olakšati podmirivanje dijela troškova čišćenja u područjima pogođenima katastrofom.

Fondu solidarnosti u 2014. ukupno je dodijeljeno 530,604 milijuna eura

Od 18. do 19. studenoga 2013. u Sardiniji (Italija) bilo je iznimno obilnih padalina te su se izlile brojne rijeke, što je prouzročilo poplave i klizišta. Kućanstva, poduzeća i poljoprivredna industrija teško su oštećeni. Glavni i lokalni prometni pravci, kao i ključne javne infrastrukturne mreže, ozbiljno su poremećeni. Italija je u izvješću navela da je 16 osoba poginulo, više ih je od 1700 raseljeno, a jedna je osoba nestala. Italija procjenjuje da će popravak cestovne i opskrbne mreže trajati dulje od dvije godine.

Na grčkom otoku Kefaloniji 26. siječnja 2014. potres jačine 5,8 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici udario je sjeveroistočno od Argostoliona, a osjetio se i na susjednim Jonskim otocima te u cijeloj Grčkoj. U tjednima i mjesecima nakon toga uslijedili su desetci udarnih valova uz znatne posljedice na okoliš i infrastrukturu. Grčka je izvijestila da na otoku treba srušiti oko 100 kuća, dok su tisuće kuća oštećene i u njima se privremeno ne može živjeti, pa su stanovnici prisiljeni spavati u šatorima, na brodovima i u privremenom smještaju. Osim toga, škole i vrtići bili su zatvoreni do sredine veljače, a zbog padajućih stijena i klizišta mnoge su ceste bile neprohodne. Potres je znatno utjecao na društvenu infrastrukturu i poduzetničke aktivnosti na Jonskim otocima, koji su poznati prema kulturnoj baštini. Teško su pogođene i pripreme za ljetnu sezonu u sektoru turizma.

Krajem siječnja ove godine Sloveniju i Hrvatsku pogodile su neke od najgorih zimskih mećava u posljednjim desetljećima. U Sloveniji je gotovo polovina alpskih šuma oštećena zbog leda (što je uzrokovalo trošak od 214 milijuna eura), dok je svako četvrto kućanstvo ostalo bez struje jer su se zbog nanosa snijega rušili električni vodovi i drveće. Slovenske vlasti izvijestile su o ozbiljnim oštećenjima elektrana, javnih i privatnih zgrada, poduzeća te transportne i cestovne mreže. Zbog teških uvjeta i oštećenja naponskih vodova 120 000 kućanstava ostalo je bez električne energije, a to je više od 15 posto stanovništva Slovenije.

Slično tome, u Hrvatskoj, posebice u sjeverozapadnim i sjevernim jadranskim regijama, dogodile su se teške poplave u kojima je oštećena osnovna infrastruktura te privatna i javna imovina. Hrvatska je izvijestila da je pogođeno pet županija: Primorsko-goranska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Varaždinska i Zagrebačka. Zbog težine leda koji se stvorio na drveću i infrastrukturi, drveće je padalo i stabla su pucala, kao i električni vodovi koje je prekrivalo i 10 centimetara leda. Glavne su ceste bile neprohodne, a nestanak struje i vode u mnogim kućanstvima utjecao je na svakodnevni život građana te na funkcioniranje javnih institucija i poduzeća. Osim toga, hrvatske su vlasti izvijestile da je oštećeno više od 56 000 hektara šuma, od čega ih je gotovo 10 000 uništeno.

Fondu solidarnosti u 2014. ukupno je dodijeljeno 530,604 milijuna eura (500 milijuna eura prema cijenama iz 2011.). Kako bi se uzele u obzir niže godišnje dodjele uvedene 2014. (500 milijuna eura i eventualni ostaci od prethodne godine, u usporedbi s milijardom eura prije toga) te kako bi se spriječila rana potrošnja svih sredstava iz Fonda, maksimalni financijski doprinos za pojedinačnu katastrofu ne smije premašiti dvije trećine godišnje dodjele Fonda - u 2014. to iznosi 353,736 milijuna eura.

Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan je radi pružanja financijske potpore državama članicama i državama pristupnicama nakon velikih prirodnih katastrofa. Fond je osnovan nakon velikih poplava u središnjoj Europi u ljeto 2002.

Revidirana Uredba o Fondu solidarnosti EU stupila je na snagu 28. lipnja., a njome se pojednostavnjuju postojeća pravila kako bi se financijska pomoć mogla brže isplaćivati. Države članice od 2015. prvi će put moći plaćati unaprijed.