Foto: PollWatch2014.eu, Guliver Image/Getty Images

PRVE projekcije rezultata izbora za Europski parlament koji se održavaju u svibnju ukazuju na jačanje potpore lijevom centru i radikalima s krajnje desnice i ljevice, prenose u četvrtak europski mediji.  Do promjena bi došlo i u hrvatskim redovima.

Ispitivanje PollWatch2014 pokazalo je da bi Socijalisti i demokrati (S&D), druga najveća politička skupina u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta, mogli dobiti 221 zastupničko mjesto od ukupno 751 ili 14 posto više nego sada, a Europska pučka stranka (EPP) 202.

Pokaže li se to točnim, to bi bio velik poraz za EPP, koji je dominirao u zadnja četiri saziva EP-a i trenutačno ima 274 zastupnika, dok S&D ima 194.

S&D bi time imao i veće izglede da njihov kandidat, sadašnji predsjednik EP-a Martin Schulz, postane predsjednikom Europske komisije.

Prema najnovijoj anketi za Hrvatsku, koja se temelji na rezultatima CRODemoskopa i Ipsosa Pulsa od 26. siječnja do 7. veljače, SDP bi osvojio 33 posto glasova i pet zastupničkih mjesta dok bi HDZ osvojio jedno mjesto manje 26 posto glasova. S njima bi u Europski parlament s po jednim zastupnikom ušli i Hrvatski laburisti (11 posto) i novoosnovani Nacionalni forum Nikice Gabrića (2.9 posto). Bez zastupnika tako bi ostala HSS-HSLS, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje te HSP.

Jača potpora lijevom centru i radikalima

Novi Europski parlament bit će u svakom slučaju više polariziran i centrističke političke skupine imat će manje zastupnika nego sada, a radikalna ljevica, radikalna desnica i protueuropljani više.

Potpora EPP-u i S&D-u "ovisi u velikoj mjeri o rezultatima malog broja velikih stranaka u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji", ističu autori istraživanja. "S obzirom na situaciju u kojoj su socijalisti u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, neizvjesnost je vjerojatno nešto veća za socijaliste nego za EPP."

Europski izbori smatraju se testom za vladajuće stranke, koje na njima obično loše prolaze.

Šest najvećih europskih država ključno je za europske stranke. Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Španjolska i Poljska zajedno imaju gotovo polovicu zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu.

"Stranke na vlasti obično loše prolaze na europskim izborima. Velike stranke također. Stoga stranke koje bi mogle biti najviše kažnjene su velike stranke na vlasti", kazao je Hix za EurActiv.

Stranke lijevog centra članice su vlada u 19 država članica, a stranke desnog centra u 16 država članica, no često su najvažniji koalicijski partner.

Janis Emmanouilidis iz Centra za europsku politiku (EPC) napominje također da tomu pridonosi i slab odziv glasača. "Pristaše najvećih stranaka ne izlaze na glasovanje", rekao je.

Glasovanje na europskim izborima obvezno je samo u Belgiji, na Cipru, u Grčkoj i Luksemburgu, po podacima Europskog parlamenta. U drugim državama članicama nije.

Odziv na izbore za Europski parlament, koji se održavaju od 1979., svaki je put sve slabiji i 2009. iznosio je rekordno niskih 43 posto.

Gotovo 30 posto zastupničkih mjesta u EP-u mogli bi dobiti radikali s krajnje desnice i krajnje ljevice zbog velikog nezadovoljstva građana lošom gospodarskom situacijom u Europi.

Nacionalna fronta Marine Le Pen trebala bi po anketama pobijediti u Francuskoj. Zajedno s nizozemskom Strankom za slobodu Geerta Wildersa mogla bi osvojiti 38 zastupničkih mjesta, čime bi krajnja desnica imala dvostruko više glasova u EP-u nego sada.

S druge strane, zadnja ispitivanja u Velikoj Britaniji ukazuju na neočekivano veliku pobjedu oporbene Laburističke stranke, dok bi vladajući konzervativci mogli pasti na treće mjesto iza desničarskog UKIP-a koji bi mogao dobiti 18 eurozastupnika.

Slabljenje radikala, moguća velika koalicija lijevog i desnog centra

Slab izborni rezultat liberala (ALDE) mogao bi, međutim, biti značajniji za rad novog EP-a od jačanja potpore socijalistima i radikalima, ističe EUobserver.

Liberali su sada treća najveća politička skupina u EP-u s 85 zastupnika i važni su za formiranje većine. PollWatch pokazuje da bi mogli pasti na 64 zastupnika.

Budući da je za formiranje većine potrebno 376 zastupnika, EPP-u će to vjerojatno biti teško. Savez s ALDE-om i Europskim konzervativcima i reformistima (ECR) neće im biti dovoljan. S&D bi s druge strane mogao oformiti većinu bez EPP-a ako dobije potporu ALDE-a, Europske ujedinjene ljevice i Zelenih, piše EuropeanVoice.

Hix smatra da je zbog slabljenja centra i jačanja radikala vrlo vjerojatna "velika koalicija" lijevog centra i desnog centra u EP-u.

Kada bi se takva velika koalicija i ostvarila, veliki euroskeptični blok mogao bi otežati postizanje dogovora o mnogim važnim pitanjima kao što su upravljanje eurozonom, trgovinska politika ili sloboda kretanja ljudi.

Glasnogovornik EPP-a Kostas Sasmatzoglou rekao je da je još prerano za takve projekcije jer EPP još nije izabrao svojeg kandidata za predsjednika Europske komisije. "Tajming i motivi za ovo su dvojbeni", rekao je. "Provodimo vlastita ispitivanja javnog mnijenja i naše brojke jako se razlikuju."

Što se ostalih političkih skupina u EP-u tiče, ispitivanje daje krajnje lijevoj skupini Europske ujedinjene ljevice (GUE/NGL) 56 zastupnika, Zelenima 44, Europskim konzervativcima i reformistima (ECR) 42, a krajnje desnoj Europi slobode i demokracije (EFD) 30.

Talijanski populistički Pokret pet zvijezda Beppea Grilla mogao bi dobiti 18 zastupnika, no još nije poznato kojoj će se političkoj skupini priključiti i hoće li uopće.

Broj eurozastupnika koji ne pripadaju nijednoj političkoj skupini i koji su obično euroskeptični mogao bi narasti na 92.

PollWatch će nove projekcije izbornih rezultata objavljivati svaka dva tjedna. Iduće se očekuju 5. ožujka.