Japanci odustali od ulaganja u TE Tuzla

Foto: Wikimapia

JEDAN kineski konzorcij jedini je potencijalni partner Elektroprivrede Bosne i Hercegovine za gradnju novog bloka termoelektrane u Tuzli nakon što je od ulaganja u taj projekt odustao japanski koncern Mitshubishija i Hitachija, potvrđeno je u srijedu iz sjedišta te tvrtke u Sarajevu.

Mitsubishi Hitachi Power Systems iz Japana i China Gezhouba group - Lider Guandong Electric Power Design Institute jedini su dostavili ispravne ponude za gradnju novog bloka tuzlanske termoelektrane no Mitshubishi i Hitachi su izvjestili Elektroprivredu BiH da odustaju od prijave "zbog političke situacije u BiH".

Dodatno su pojasnili kako u postojećim okolnostima nisu spremni na financijska ulaganja u toj zemlji.

U takvim okolnostima odlučeno je da se ponuda potencijalnog kineskog partnera pošalje u daljnji postupak kako bi se o njezinoj prihvatljivosti očitovali Nadzorni odbor i skupština EP BiH.

Ta je tvrtka planirala da novi blok ima instaliranu snagu od 450 MW uz 270 MW toplotne energije.

Godišnje bi mogao proizvesti 2756 GWh električne energije. Predviđeno je da ukupna ulaganja u blok VII što uključuje i ona u rudnik dosegnu iznos od 1,64 milijarde KM (838 milijuna eura) a sredstva bi se osigirala kroz projektno partnerstvo s inozemnim investitorom.

Novi blok tuzlanske termoelektrane trebao bi biti dovršen do kraja 2018. godine.

Novi pogon za proizvodnju električne energije u Tuzli sporan je sa stajališta poštivanja ekoloških standarda Europske unije jer znači korištenje lignita odnosno ugljena najlošije kvalitete koji je uzročnik značajnog zagađenja okoliša.

Sličan pogon podiže i vlada odnosno Elektroprivreda Republike Srpske i to u mjestu Stanari pored Doboja gdje se također gradi termoelektrana na lignit. No najveće rezerve ugljena ipak su na području Tuzle.

Trenutačne su projekcije kako bi one mogle dostajati za narednih 200 do 250 godina eksploatacije uz procjenu o postojanju 316 milijuna tona mrkog ugljena i 2,66 milijardi tona lignita što iznosi 24 posto ukupnih zaliha mrkog ugljena i 66 posto ukupnih zaliha lignita u Bosni i Hercegovini.

Analiza Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle objavljena u studenom 2013. godine upozorila je međutim kako to područje i sada plaća veliku cijenu eksploatacije ugljena kojom se izravno ugrožava zdravlje ljudi.

Prema toj procjeni samo u 2013. godini zagađenje iz termoelektrana u Tuzli i obližnjim Banovićima prouzročilo je 131 tisuću izgubljenih radnih dana zbog bolovanja uvjetovanih zagađenjem i preko 170 hospitalizacija zbog srčanih i respiratornih bolesti.

Iako se predviđa da će emisije štetnih čestica iz novog pogona TE Tuzla biti niže očekuje se da će u razdoblju od 2030. godine ukupne štete prouzročene zagađenjem dosegnuti iznos od 810 milijuna eura uz skraćenje životnog vijeka stanovništva za prosječno 3,2 godine po osobi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara