UVOĐENJEM operacija na otvorenom tržištu u funkciji reprogramiranja dijela javnog duga, omogućila bi se aktivnija uloga države u sferi investicija, povećala likvidnost mirovinskih fondova i bankarskog sustava, a sve u cilju povoljnijeg kreditiranje privatnog sektora i bržeg izlaska iz krize, istaknuo je u svom izlaganju Željko Rohatinski na okruglom stolu Banke i NSZ-a održanom u Zagrebu 24. travnja, objavio je Magazin banka.

 

Sve više vijesti iz Europske unije i Hrvatske govori o pojavi deflacije, što je čini jednom od najaktualnijih gospodarskih tema. Stoga su magazin Banka i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja 24. travnja u Zagrebu organizirali okrugli stol o deflaciji.

 

Uvodna izlaganja imaju Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke i sadašnji gospodarski savjetnik Ivice Todorića, predsjednika Uprave koncerna Agrokor, i Boris Cota, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i gospodarski savjetnik predsjednika Ive Josipovića.

 

U panel diskusiji sudjeluju Ivo Bićanić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vedran Šošić, viceguverner HNB-a i Hrvoje Šimović, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

 

Željko Rohatinski je govorio o nužnosti brze promjene bez koje Hrvatska ne može izaći iz recesije te ponudio novi pristup: mjerama na otvorenom tržištu reprogramirati dio javnog duga i time osloboditi prostor za jeftinije kreditiranje privatnog sektora.

 

 

Rohatinski kaže da je to "jedna od mogućnosti" izlaska iz krize no naglašava da je za to potrebno nekoliko preduvjeta kao što su: racionalizacija i stroga kontrola "neinvesticijskih" stavki proračuna, spremnost banaka i mirovinskih fondova da zadrže oslobođenu likvidnost u zemlji i supstituiraju "sigurne" plasmane državi mnogo rizičnijim plasmanima privatnom sektoru, fleksibilnija prudencijalna politika središnje banke, odustajanje od a priori definirane rigidnosti nominalnih plaća, sposobnost poduzetništva da osmisli i realizira konkurentne proizvodne programe i tome slično.

 

No, Rohatinski je svjestan da svaka od navedenih pretpostavki zadire u separatne interese pojedinih struktura ekonomije i društva i znači za njih preuzimanje određenog rizika, a da pri tome ne može biti nikakvih čvrstih garancija uspješnosti takvog pristupa. No, očito je da uz sve parcijalne različitosti treba konsenzusom "brzo uspostaviti zajednički presjek interesnih i rizičnih skupova bez kojeg zemlja ne može suštinski izaći iz postojeće krize“, zaključio je Rohatinski.

 

 

U panel diskusiji koja je uslijedila rečeno je da je javni dug Hrvatske sada na 70% BDP-a, po novoj metodologiji bit će 85%, a nastavi li rasti ovim tempom za tri bismo godine mogli doći i do 100%, kada ćemo morati dogovoriti reprogramiranje javnog duga s Bruxellesom.

 

Završetak okruglog stola očekuje se oko 16 sati kada će sve prezentacije kao i integralna verzija izlaganja Željka Rohatinskog biti objavljena na portalu banka.hr