Je li moguće da će idući predsjednik SAD-a biti socijalist?

Je li moguće da će idući predsjednik SAD-a biti socijalist?

Foto: Guliver Image / Getty Images

PRAKTIČKI do jučer činilo se da će Demokratska stranka sasvim sigurno istaknuti Hillary Clinton kao svoju kandidatkinju za buduću predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). No, sada se čini da će se za nominaciju ipak voditi žestoka bitka između Clinton i Bernieja Sandersa.

Američki javni servis PBS tvrdi da je još prerano da bi ankete u kojima se istražuje rejting političara mogle realno predvidjeti pobjednika unutarstranačkih izbora u Demokratskoj stranci, ali ipak pokazuju trend prema kojem je jasno da Sanders po popularnosti sustiže, a možda čak i prestiže Clinton.

"Službeno je - Bernie Sanders prestigao je Hillary Clinton u srcima i umovima demokrata", naslov je kolumne koju je na Huffington Postu objavio iskusni američki politički komentator i novinar H.A. Goodman. Osim spomenutog izvještaja PBS-a, on se u svom tekstu poziva i na brojne druge izvore koji sugeriraju da bi Demokratska stranka u konačnici na predsjedničke izbore ipak mogla poslati Sandersa.

Svi ga žele čuti kako govori

Bill Curry, analitičar uglednog news portala Salon, tako smatra da će Clinton utrku protiv Sandersa izgubiti jer, kako tvrdi, milijuni lijevo nastrojenih birača žele uistinu progresivnog kandidata. Politico je pak izvijestio kako preliminarne ankete provedene u više američkih saveznih država sugeriraju kako je u narednom razdoblju itekako moguć nagli rast Sandersove popularnosti, što se donedavno činilo kao znanstvena fantastika. Meredith Shiner u analizi napisanoj za Yahoo objašnjava da je Sanders "progresivna zvijezda društvenih mreža i pragmatični zakonodavac" koji iza sebe ima "puno konkretniju zakonodavnu povijest" nego bilo koji od izazivača iz redova suprotstavljene Republikanske stranke.

No, činjenicu da je Sanders drastično ugrozio Hillary Clinton možda su najočiglednije u predizbornim mitinzima koji su zadnjih tjedana organizirani u američkoj saveznoj državi Iowi. Sanders je na svom skupu u svibnju prikupio 1100 birača, koji su potpuno napunili jednu školsku dvoranu. Clinton je, s druge strane, žitelje Iowe pozvala na nekoliko otvorenih okruglih stolova na kojima je prezentirala svoju platformu, a na kojima je uspjela okupiti - točno 13 ljudi.

"Mnogi stanovnici Iowe vozili su 50 milja da bi čuli Sandersa kako govori u Des Moinesu, prvenstveno zato što je Bernie Sanders nadišao Clinton kao idealan izbor za demokratsku nominaciju. Što se tiče elektibilnosti, Sanders je u glavama mnogih birača također nadišao Clinton kao realni izbor jer Hillary, kako ilustrira jedan tekst na Salonu, 'ne kuži stvari'", piše Goodman.

Kada su u pitanju teme poput imigracije, klimatskih promjena i ekonomije, mnogi analitičari smatraju (a to pokazuju i ankete) da se većina Amerikanaca slaže s pozicijama Demokratske stranke. No, Sanders u svakom pogledu, posebno što se tiče ekonomije kao najvažnije teme, zastupa puno progresivniju poziciju nego Clinton, a još usto nije ni opterećen negativnim imidžem administracije Baracka Obame, u kojoj je Clinton služila, dok joj se Sanders često i suprotstavljao.

Socijalist u SAD-u

Sanders je u mnogočemu netipičan američki političar. Radi se o čovjeku koji se otvoreno deklarira kao socijalist (odnosno demokratski socijalist), što je u američkoj političkoj areni, posebno među članovima Republikanske stranke, termin koji se često koristi kao - uvreda. Sanders se u dugogodišnjoj zastupničkoj karijeri istaknuo kao borac za radnička prava i građanske slobode, a o njegovoj popularnosti među biračima u matičnom mu Vermontu dovoljno govori činjenica da se radi o nezavisnom zastupniku s najdužim stažem u povijesti američkog parlamenta: od 1991. do 2007. bio je član Kongresa, donjeg doma parlamenta, a od 2007. do danas je član Senata, odnosno gornjeg doma.

Veliku popularnost među ljevičarima Sanders je dobio zalaganjem za veće oporezivanje najbogatijih Amerikanaca i megakorporacija, te predlaganjem legislature čiji je cilj ograničiti profite gigantskih investicijskih banaka. "Niti jedna financijska investicija ne bi smjela imati toliki kapital da bi njena propast mogla svjetsko gospodarstvo poslati u krizu. Ako je institucija prevelika da bi propala, onda je prevelika da bi postojala", poznata je Sandersova izjava o tzv. Velikoj recesiji koja je uzrokovana upravo na Wall Streetu.

Iste stavove Sanders dosljedno zastupa i u kampanji koju vodi s ciljem osvajanje nominacije Demokratske stranke. Evo što je, kako prenosi PBS, govorio na nedavnom skupu u Iowi:

"Ono što u ovoj kampanji radim je da pokušavam ljudima reći istinu - ali to je istina koja se u Washingtonu ne čuje često, niti se o njoj previše diskutira u medijima. Stoga mi dopustite da vam je izložim. Danas živite u državi koja ima više bogatstva i nejednakosti u prihodima nego bilo koja industrijalizirana nacija na Zemlji".

"Ovaj tip ima samo jedan standard. Borit će se za ono što je dobro za narod"

Pritom ima i veliku podršku svojih kolega na terenu. Ovo su riječi kojima je Sandersa biračima Iowe predstavio njihov kongresnik Scott Ourth: "Ovo je jedinstven individualac. Ovaj tip ima samo jedan standard. Borit će se za ono što je dobro za narod. Ako je nešto loše za narod, onda će se boriti protiv toga".

A podrška na terenu Sandersu će biti itekako potrebna. Iz Sandersove kampanje priznaju da im je glavna strategija upravo oslanjanje na govorničke sposobnosti svog kandidata. Ako na skupove uspiju privući dovoljan broj ljudi, realno se mogu nadati pobjedi, ne samo na unutarstranačkim izborima, već i na samim predsjedničkim izborima koji se održavaju iduće godine. Za sada im dobro ide. Ovoga vikenda Sanders ima skup na Sveučilištu u Denveru, na kojem se očekuje barem 5000 ljudi.

Svi oni će čuti isto što i birači na dosadašnjim skupovima. Sanders kao predsjednik namjerava pokrenuti masivni program državnog zapošljavanja kako bi se sanirala cestovna i mostovna infrastruktura. Namjerava povećati minimalnu plaću na 15 dolara na sat (sa sadašnjih 7,25 dolara na sat), reformirati sustav zdravstva i socijalne skrbi, te omogućiti američkim studentima da pohađaju fakultete bez da pritom veći dio života moraju otplaćivati studentske kredite. A sve to skupa planira financirati većim porezima koje bi, prema njegovom mišljenju, trebali plaćati bogataši, velike korporacije i institucije koje posluju na Wall Streetu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara