Kina podržala Putina u vezi Ukrajine, no plinski posao čeka

Foto: FAH

RUSKI i kineski predsjednik Vladimir Putin i Xi Jinping otvorili su u utorak zajedničke vojne vježbe i potpisali izjavu o globalnoj sigurnosti kojom Peking podupire rusko viđenje krize u Ukrajini, no još se čeka potpis na ugovor o isporuci ruskog plina Kini vrijedan 400 milijarda dolara.

Xi i Putin otvorili su sedmodnevne rusko-kineske vježbe u vodama blizu Šangaja nakon razgovora o svjetskim pitanjima i potpisivanja 40 bilateralnih dokumenata.

Nisu, međutim, potpisali 30-godišnji ugovor o isporuci ruskog plina Kini jer pregovarači iz dviju zemalja nisu premostili razlike u cijeni, kazao je Putinov glasnogovornik, a prenosi agencija Reuters.

Još postoji nada se dvije strane dogovore prije nego Putin u srijedu otputuje iz Kine, a izgledi su veći da se ugovor potpiše na gospodarskom forumu u ruskome gradu Sankt Peterburgu krajem ovog tjedna.

Predsjednici dviju zemalja koje zapad sve češće kritizira zbog teritorijalnih napetosti, potpisali su izjavu o globalnoj sigurnosti i bilateralnoj suradnji kojom su zacrtali "novi stadij cjelovitog partnerstva i strateške suradnje", objavio je Putinov ured, a prenijela agencija AFP.

U izjavi se pozivaju sve nacije "da odustanu od jezika jednostranih sankcija ... i aktivnosti mijenjanja ustavnog sustava strane zemlje", javlja agencija dpa pozivajući se na rusku agenciju Itar-Tass.

Dvije su strane izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog krize u Ukrajini, koju obje nazivaju "unutarnjom" krizom i pozvale sve strane na smirivanje sukoba i na "nacionalne pregovore" u cilju "mirnog, političkog rješenja problema".

"Uvjeren sam da će rusko-kinesko strateško partnerstvo nastaviti rasti", rekao je Putin otvarajući vojne vježbe Joint Sea 2014 u kojima sudjeluje 14 ratnih brodova i podmornica.

Kineska agencija Xinhua istaknula je Xijevu izjavu da vojne vježbe "svjedoče o čvrstoj odlučnosti Kine i Rusije da se zajedno odupru novim prijetnjama i izazovima kako bi očuvale sigurnost i stabilnost u regiji".


Peking je kritiziran zbog napetosti s Vijetnamom u Južnom kineskom moru gdje je postavio nedavno svoju naftnu platformu blizu otoka oko kojih se spori s Vijetnamom. U Istočnom kineskom moru Kina je u napetim odnosima s Japanom oko otoka Senkaku, ili Diaoyu, prema kineskom nazivu, a koje svojataju obje zemlje.

Putin je istaknuo želju da dvije zemlje jačaju trgovinsku razmjenu koja bi trebala dostići 100 milijarda dolara 2015. zahvaljujući suradnji u aeronautici i energetici.

Među potpisanim ugovorima su sporazum ruskog Rosnefta i kineskog Sinopeca o isporuci 100 milijuna tona ruske nafte Kini na deset godina, zatim narudžba 100 zrakoplova Superjet 100, proizvođača Suhoj.

Putina prati veliko izaslanstvo poslovnih ljudi i regionalnih lidera.

Potpisan je i ugovor o gradnji mosta preko rijeke Amur iz sjeveroistočne Kine prema Sibiru što bi stajalo 400 milijuna dolara, piše dpa.

Dodaje da je Putinov pomoćnik Dmitirj Peskov prenio kako su napredovali u pregovorima o plinu te da će se razgovori nastaviti, a to je potvrdio i predstavnik ruskog naftnog diva Gazprom.

Ranije u utorak ruski premijer Dmitirj Medvedev je priznao kako postoji "teoretska mogućnost" da se isporuke ruskog plina preorijentiraju iz Europe prema Kini.

Prvi čovjek Kine istaknuo je važnost veza s Rusijom, a Moskva je bila prva prijestolnicu koju je posjetio otkako je lani preuzeo dužnosti. Prema riječima nekih analitičara Putinov posjet Kini treba danas pokazati da Rusija ima saveznike.

"Suočena sa sankcijama (Zapada, zbog uplitanja u Ukrajinu) Rusija treba pokazati da nije usamljena"; istaknuo je Pjotr Topičkanov za moskovsku podružnicu Centre Carnegie.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara