Kina širi utjecaj na Pacifiku i uz pomoć civilne flote

Ilustracija: Guliver image/Getty images

KINA je stavila pod zajedničku upravu brodove nekoliko civilnih agencija i tako dobila respektabilnu flotu koja obavlja niz zadaća: od nadzora istraživanja nalazišta nafte i plina, sukoba s tuđim ribarskim flotama i japanskom obalnom stražom, do širenja utjecaja na sve veći dio Pacifika.

Brodovi nedavno ujedinjene obalne straže svakodnevno se nalaze oko spornih otoka i grebena Južnog i Istočnog kineskog mora. Premda brodovi nisu naoružani kao oni u sastavu mornarice, čime se smanjuje mogućnost da eventualni incidenti prijeđu prihvatljivu granicu, ipak predstavljaju moćan "argument" u kineskom nastojanju proširenja suvereniteta na tom području Pacifika.

Na plenarnoj sjednici parlamenta Kina je donijela odluku o stavljanju četiri pomorske agencije, Agenciju za pomorski nadzor, pomorsku policiju, flotu za zaštitu ribarskih zona i obalnu stražu pod okrilje Državne uprave za oceanografiju.

Ta uprava je relativno mlada državna agencija, a zadužena je za upravu nad teritorijalnim morem, zaštitom pomorskog prava i istraživanja.

Kineska obalna straža ima 370 brodova

Nedavna studija japanskog Nacionalnog instituta za obrambena istraživanja koje radi za ministarstvo obrane tvrdi da je vrlo malo poznato o ustroju i nadležnostima Državne uprave za oceanografiju i njenoj povezanosti s ratnom mornaricom. Prema podacima Instituta za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu, kineska obalna straža ima 370 brodova.

Kineski državni list Global Times kaže da samo Agencija za pomorski nadzor ima više od 200 brodova, devet zrakoplova za nadzor mora i oko 8400 djelatnika, a novinska agencija Xinhua je javila da bi do ljeta ove godine trebala dobiti još 36 novih patrolnih brodova.

Usporedbe radi japanska obalna staža, tehnološki najnaprednija u regiji, ima 389 brodova raznih veličina i 25 zrakoplova, navode u IISS-u.

Mnogi od brodova za nadzor mora su fregate koje su brisane s popisa flote kineske ratne mornarice, a 2012. je objavljeno da su u sastav flote za nadzor prebačena i dva nekadašnja razarača. Prilikom prijelaza iz vojne u civilnu flotu s brodova se demontiraju gotovo svi sustavi naoružanja. Nije poznato ni koliko Kinezi daju za "civilnu flotu" niti koliko u svom sastavu ima brodova, među kojima ima i onih koji su nedavno skinuti s popisa ratne mornarice i prebačeni u sastav obalne straže.

Kina najavila povećanje izdavanja za vojne svrhe

Kina je prošli tjedan rekla da će povećati izdvajanja za vojne svrhe za 12,2 posto na 131 milijardu dolara u 2014. godini, nakon što je u 2013. to povećanje iznosilo 10,7 posto. Međutim, dobar dio potrošnje nije prikazan u obrambenom proračunu i mnogi stručnjaci procjenjuju da Peking daje oko 200 milijardi za vojsku, i time dolazi na drugo mjesto u svijetu iza SAD koje su za fiskalnu 2014. izdvojile 526,8 milijardi dolara za vojne svrhe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Premijer Li Keqiang prošli je tjedan rekao da će vlada pojačati obranu granica, pomorskog i zračnog prostora, ali nije objavio pojedinosti o proširenju obalne straže ili bilo što o njezinim aktivnostima.

"Snage za pomorski nadzor prošlih su godina dobile određeni broj novih brodova, što ukazuje da se tom pridaje važnost i da se za to izdvajaju sredstva", rekao je Dean Cheng, član stručnog tima organizacije Heritage Foundation sa sjedištem u Washingtonu. "Flota je velika...i može pomoći u zastrašivanju potencijalnih protivnika", dodao je on.

Raste napetost

Širom Azije raste napetost jer je Kina sve agresivnija u polaganju prava na sporna područja. U Istočnom kineskom moru Kina i Japan se spore oko skupine otoka koje administrativno nadzire Tokio. Peking također polaže pravo na 90 posto Južnog kineskog mora, a na područja na kojima su potencijalna nalazišta nafte i plina pravo polažu i Vijetnam, Filipini, Malezija, Brunei i Tajvan.

Kineska civilna flota sada redovno nadzire obje strane Južnog kineskog mora; njezini brodovi plove oko pličina Scarborough i Second Thomas na koje polažu pravo i Filipini, ili patroliraju morem južno od Vijetnama gdje Hanoj obavlja istraživanja naftnih izvora.

Kineska ratna mornarica također je aktivna u spornim područjima, ali je sve više usmjerena na operacije iza kineskog priobalnog mora. Peking je krajem 2013. poslao svoj jedini nosač zrakoplova Liaoning na prvu vježbu u Južno kinesko more.

Obalna straža je na samoj oštrici obrane područja koje Kina smatra svojim suverenim teritorijem. U jednom od novijih incidenata Manila je prosvjedovala zbog uporabe vodenih topova s brodova kineske obalne straže protiv filipinskih ribara 27. siječnja. Peking kaže da ima puno pravo odgovoriti na "provokacije".

Državna uprava za oceanografiju je u veljači priopćila da će trajno stacionirati jedan od svojih većih brodova na otočju Paracel u Južnom kineskom moru, na koje pravo polažu Vijetnam i Tajvan.

"Kineska civilna flota na području Istočnog i Južnog kineskog mora igra antagonističku ulogu"

Direktor za obavještajne operacije pri američkoj Pacifičkoj floti, kapetan James Fanell, na konferenciji o pomorskoj sigurnosti prošli mjesec je rekao da kineska civilna flota na području Istočnog i Južnog kineskog mora igra "antagonističku" ulogu.

"(Civilna flota) ugrožava i zlostavlja kineske susjede dok brodovi kineske ratne mornarice, koji štite tu flotu, obilaze regiju i tijekom prijateljskih posjeta lukama obećavaju prijateljstvo i suradnju", rekao je Fanell, a američka mornarica je poslije priopćila da je on iznosio osobne stavove, a ne službeni pogled pomorskih snaga SAD.

"Mnogi visoki izvori u kineskoj vojsci tvrde da djelovanje njihove mornarice i obalne straže nisu uopće sinkronizirani. To jednostavno nije istina. Cijela kampanja je vrlo pažljivo usklađena u Pekingu", prenosi Reuters riječi neimenovanog američkog dužnosnika.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara