Konstituirano novo Predsjedništvo BiH: Najavljena odlučnija provedba reformi

Foto: Wikipedia

NOVOIZABRANI članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović preuzeli su u ponedjeljak svoje dužnosti na inauguralnoj sjednici bosanskohercegovačkog državnog vrha održanoj u Sarajevu najavivši odlučnije angažiranje na provedbi reformi i otklanjanju blokada koje BiH već godinama drže na dnu ljestvice uspješnosti među državama zapadnog Balkana.

Mladen Ivanić, koji je od postao i novim predsjedateljem Predsjedništva BiH, nakon davanja prisege izjavio je kako novi državni vrh ima obvezu početi s novom politikom dogovora i kompromisa u zemlji.

"Ljudi u BiH su iscrpljeni od politike konfrontacije i svađa", kazao je Ivanić.

Postojeće stanje valja mijenjati, poručio je Ivanić dodajući kako je uvjeren da je to želja i Čovića i Izetbegovića te da kao razumni ljudi mogu naći rješenja za svaki problem.

Ivanić najavio da će braniti interese Republike Srpske

Ocijenio je kako će Daytonski sporazum i u idućim godinama biti okvir za funkcioniranje zemlje te da njegove velike promjene ne treba brzo očekivati pa valja raditi na onome o čemu je moguće postići dogovor.

"Istina je da u BiH postoji mnogo stvari oko kojih se ne slažemo i to se neće tako brzo promijeniti. Ja bih akcent stavio na ono oko čega se možemo dogovoriti", kazao je Ivanić najavivši da će braniti interese Republike Srpske, ali i ravnopravnost svih koji žive u BiH.

Najavio je i jačanje suradnje BiH sa susjednim državama, posebice s Hrvatskom i Srbijom, kao i nastojanja da se što prije usvoji mehanizam koordinacije odnosa s Europskom unijom kao pretpostavka za nastavak europskog puta.

Novi hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je kako je uvjeren da njegova zemlja ima budućnost uz uvažavanje "duha BiH" odnosno bogatstva njenih različitosti.

Europski put BiH

Ocijenio je kako se u protekla dva desetljeća u BiH previše eksperimentiralo, što je samo dovelo do nazadovanja pa je stoga sada potrebno što prije uspostaviti vlast "s legitimnim parlamentarnim većinama" i provoditi reforme koje bi, među ostalim, dovele do izmjene ustava i izbornog zakona, nastavka euroatlantskog puta i jačanja socijalne države.

Kazao je ipak kako bi "europski put BiH mogao ići brže, a put ka NATO-u sporije". "Moja je misija štiti interese BiH i moga naroda", poručio je Čović.

I za Bakira Izetbegovića Predsjedništvo BiH je mjesto gdje treba raditi na temelju dogovora i razumijevanja.

"Politika suradnje i kompromisa očevidno nema alternativu", kazao je Izetbegović na ceremoniji u Sarajevu nazvavši Ivanića i Čovića dugogodišnjim prijateljima.

Kazao je kako upravo stoga očekuje da će se s njima "brzo i efikasno dogovarati o budućnosti" odnosno o euroatlantskom putu zemlje s kojega valja što prije ukloniti zapreke.

Nakon što su jasno istaknuli potrebu za suradnjom i jačim zajedničkim djelovanjem, tri nova člana Predsjedništva BiH vrlo brzo morat će dokazati jesu li to u stanju i provesti.

Čović želi Dodikovu stranku u vlasti

Među najvažnijim zadaćama koje očekuju novo Predsjedništvo BiH je imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, no kada će se to dogoditi ovisi o tome kada će postati jasno tko će točno činiti novu vladajuću većinu.

Pritom su Ivanić i Izetbegović zagovornici plana po kojemu bi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao glavna zapreka nužnim reformama, u iduće četiri godine na državnoj razini prešao u oporbu, dok Čović želi da upravo Dodikova stranka bude dio nove vlasti s obrazloženjem da je ona dobila većinsku potporu biračkog tijela u Republici Srpskoj.

Za sada je izvjesno samo kako će na čelu novog Vijeća ministara BiH biti osoba koju predloži Stranka demokratske akcije (SDA).

Novo Predsjedništvo BiH, kojega čini po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda, prvo je tijelo vlasti uspostavljeno na temelju rezultata izbora provedenih 12. listopada.

Ivanić je izabran kao kandidat ujedinjene oporbe u Republici Srpskoj i za njega je glasovalo gotovo 49 posto birača iz tog entiteta koji su se odlučili izaći na izbore, osiguravši mu prednost nad Željkom Cvijanović koju je kandidirao Dodikov SNSD.

Čović, koji je ujedno predsjednik HDZ BiH, dobio je povjerenje oko 52 posto birača iz Federacije BiH koji su odlučili glasovati za hrvatskog člana državnog vrha pobijedivši tako kandidata HDZ 1990. Martina Raguža.

Najviše kolektivno tijelo izvršne vlasti

Izetbegović, koji je član Predsjedništva BiH bio i tijekom prethodne četiri godine, kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) dobio je povjerenje nešto manje od 33 posto birača od onih koji su novog bošnjačkog člana državnog vrha birali među čak deset konkurenata.

Sva tri nova člana Predsjedništva BiH slove za iskusne političare koji su i ranije obnašali istaknute dužnosti.

Predsjedništvo BiH je prema ustavu te zemlje najviše kolektivno tijelo izvršne vlasti. Ovlasti su mu koordinacija odnosno usklađivanje drugih tijela vlasti na državnoj razini, vođenje vanjske politike, imenovanje veleposlanika, predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama te predlaganje godišnjeg proračuna.

Članovi Predsjedništva BiH biraju se na razdoblje od četiri godine a na poziciji predsjedatelja koji ima ulogu "prvog među jednakima" rotiraju se svakih osam mjeseci.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara