Foto: CIP

U ZADNJIH pet godina u BiH je samo jedan doktor osuđen za korupciju, dok su dvojica oslobođeni optužbe. Iako svaki deseti građanih daje novac ili poklon zdravstvenim radnicima, takva praksa ostaje nekažnjena, jer pacijenti na ovaj način pokušavaju doći do boljeg tretmana ili usluge, javlja Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Doktor Zoran Petrović je htio dodatnu zaradu, pa je Miralemu Čolakoviću, čija je supruga bila u bolnici, rekao da mora platiti dodatnih 200 maraka da bi dobila injekciju koja joj treba. Čolaković ga je prijavio za ovu ucjenu.

Petrović je tako postao jedini doktor koji je u razdoblju od 2009. do 2013. godine osuđen za primanje dara i drugih oblika koristi, pokazuju podaci sa svih 66 kantonalnih, okružnih i općinskih sudova u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima koje je prikupio CIN, još su dva sudska postupka vođena za isto djelo, ali su dvojica doktora oslobođeni krivnje, a Petrović je prošao s blažom kaznom.

Izostanak kazne demotivira na prijavu korupcije

Udruženja koja se bore protiv korupcije kažu da je izostanak kazne jedan od razloga zbog kojih se građani teško odlučuju prijaviti korupciju. To je naročito izraženo u manjim mjestima gdje se ponovo moraju vratiti kod istog doktora.

„Najranjiviji su kada su bolesni i tada i sami ulaze u vrtlog korupcije, jer je najvažnija glava na ramenu“, kaže Anica Ramić, predsjednica Udruženja građana „Stop Mobbing“ iz Trebinja, koja je i sama zdravstveni radnik.

Istraživanje Agencije za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS pokazuje da uzroci neprijavljivanja možda leže i u činjenici da svaki deseti ispitanik daje novac ili poklon zdravstvenom radniku samoinicijativno - zbog običaja ili bolje usluge.

I bračni par Čolaković bi dao novac doktoru samoinicijativno , da ga „počasti“ za rođenje sina, samo da je doktor imao suptilnije metode.

Prijetnje zdravljem zbog istjerivanja novaca

U veljači 2012. godine Erna Čolaković je došla na porod u Opću bolnicu u Brčkom gdje je doktor Petrović izveo carski rez. Rodila je sina. Iako je njeno osiguranje pokrivalo sve bolničke troškove, doktor je od njezinog supruga Miralema zatražio 200 konvertibilnih maraka za uspješno obavljen posao.

Čolaković u tom trenutku nije imao novac i rekao je da će donijeti sljedećeg dana. Međutim, sutradan ga je doktor nazvao i tražio novac odmah, inače njegova supruga neće dobiti zaštitnu injekciju RhoGam. Riječ je o lijeku koji se daje kada majka ima RH negativan, a otac RH pozitivan faktor u krvnoj grupi, kako se u majčinom organizmu ne bi pojavila antitijela koja bi u narednoj trudnoći mogla naškoditi drugom djetetu. Injekcija se mora dati u roku od 72 sata nakon poroda.

Čolaković je u razgovoru za CIN objasnio da je injekciju trebao sam kupiti, ali da mu je bio neophodan recept doktora. „I, jednostavno, čovjek me ucijenio“, prisjeća se.

„Ja njemu kažem: 'Ne može tako!', kaže on meni: 'Samo ti pričaj svoje, kod mene je recept. Ako ti ne daš meni pare, ona neće primiti injekciju'“.

Kaže da je nakon razgovora došao pred Petrovićev stan gdje ga je dočekao doktor, držeći papirić na kojem je bilo ime injekcije i pečat. Ispričao je da je uspio uzeti od doktora taj papirić, uz izgovor da će novac donijeti kada dobije plaću.

„Joj, kad je on stao galamiti: 'Keru jedan, kako te nije stid, đubre!', nema šta on meni nije govorio. (...) Kaže on meni: 'Da si mi donio moje pare, bit će problema'“, sjeća se Čolaković koji je nakon ovoga otišao u policiju i prijavio doktora.

Policija pripremila zamku za korumpiranog doktora

U policiji su mu dali označene novčanice i dogovorili da će snimati njegove razgovore sa doktorom te ga pratiti prilikom predaje novčanica, kako bi Petrovića mogli uhvatiti na djelu. Nekoliko dana kasnije Čolaković se našao sa doktorom i predao mu označene novčanice, nakon čega je policija uhitila Petrovića.

Prema podacima do kojih je došao CIN, tužiteljstvo je dva mjeseca kasnije podiglo optužnicu protiv Petrovića i doktor je suspendiran. U vrijeme istrage primao je 80 posto plaće. Doktor je priznao krivnju pa je pravomoćno osuđen na tri mjeseca zatvora.

Prema Kaznenom zakonu, za ovo djelo je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Sud je smatrao da je kazna od tri mjeseca adekvatna težini počinjenog djela te da će se njom postići svrha kažnjavanja.

Povratak na posao nakon osude na zatvorsku kaznu

Međutim, Petrović u zatvor nije otišao. Dan nakon presude Sudu je podnio molbu da zatvorsku kaznu zamijeni novčanom. Iako je, prema navodima iz presude, za Petrovićevu četveročlanu obitelj njegova plaća bila jedini izvor prihoda, doktor je platio 9 tisuća maraka u zamjenu za tromjesečni boravak u zatvoru.

U Zakonu o državnoj službi piše da je službenik kojem je izrečena kazna zatvora do šest mjeseci dužan da se vrati na posao po odsluženju kazne. Doktor Petrović je nakon presude podnio zahtjev za povratak na posao. I ovoj molbi je udovoljeno. Kako doznaju novinari CIN-a, na posao je vraćen, jer su „prestali razlozi za udaljenje iz službe“.

Nakon osamostaljenja bolnica zaposlila sve "stare" liječnike, pa i Petrovića

Danas je Bolnica u Brčkom pod ingerencijom Javne ustanove Zdravstvenog centra Brčkog, jer se 2013. godine ustanova odvojila od Vlade Brčko distrikta i postala samostalna jedinica. U Zdravstvenom centru su rekli novinarima da su naslijedili sve zaposlenike iz tadašnjih zdravstvenih institucija i da nema pritužbi na Petrovićev rad.

„Sudski postupak je bio, on je presuđen i osuđen, ali vraćen je na posao. Prema tome, nije to neki prijestup u toj mjeri da je on ostao bez posla. U međuvremenu nikakvih problema nije bilo“, rekao je za CIN Dušan Stokić, direktor Bolnice i zamjenik direktora Zdravstvenog centra.

Stokić pojašnjava da oni sada ne mogu otpustiti Petrovića, jer je on već platio svoju kaznu.

„Da se netko takav, sa takvim dosjeom, javio da traži posao, vjerojatno bi to utjecalo, ali nije. On je čovjek pred mirovinu koji ima još malo da završi“, pojašnjava Stokić.

Doktor Petrović odbio razgovarati s novinarima

Njegova nekadašnja pacijentica Erna Čolaković planira imati još djece, ali se plaši odlaska u tu bolnicu. Suprug Miralem kaže da imaju mogućnost izbora drugog liječnika pa se nada da neće biti problema. Ipak, pita se kako je moguće da se takav doktor vrati na posao.

„Na kraju krajeva, besplatno sam to sve radio – jedino što ga je koštalo 9 tisuća maraka“, kaže Čolaković.

Dijeljenje poklona liječnicima uobičajena je praksa

Prema istraživanju koje je za potrebe CIN-a 2014. godine napravila Agencija za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS, od tisuću ispitanih građana svaki deseti je dao novac ili poklon zdravstvenom radniku. Od ovoga broja njih 79 posto je navelo da su to uradili jer su sami tako htjeli ili su čuli da je to običaj, dok je 10 posto reklo da se od njih to tražilo. Većina građana novac daje za bolji tretman i iznos se najčešće kreće do 500 maraka.

Istraživanje je napravljeno na području čitave BiH s građanima koji su osigurani i koji su u protekloj godini bar jednom bili kod liječnika. Čolaković je jedan od rijetkih koji je prijavio doktora, a kako je ispričao novinarima CIN-a, da nije bilo prijetnji i iznude, i sam bi doktoru dao novac kao poklon za pruženu uslugu.

„Tijekom trudnoće on je bio super. Supruga dođe kući i kaže kako je dobar doktor. Ona je rekla: 'Hajde da mi njemu damo 100 maraka, daje se pa, eto, i mi ćemo'“, kazao je Čolaković.

Anica Ramić iz udruženja „Stop Mobbing“ kaže da se ljudi plaše ako ne „počaste“ doktora da neće dobro proći te da ih iskustva drugih koji nisu dobro prošli u bolnici, jer nisu platili, navodi da i sami nude novac. „Priče da liječnici ne traže, nego da građani daju sami mito nisu točne. Niko ne daje novac sam, već se stvorio uvjetni refleks“, kaže Ramić.

Od parfema i čokolada - do janjeta

Osim u javnim zdravstvenim ustanovama, gdje osiguranje koje građani plaćaju pokriva većinu troškova, davanje novca ili poklona doktorima toliko je postalo bespotreban „običaj“ da građani to rade i u privatnim klinikama. Pet privatnih klinika koje je CIN kontaktirao su potvrdile da pacijenti nakon tretmana donose poklone doktorima. Kako su ispričali, najčešće su to cvijeće ili čokolada, ali bude i skupih pića, satova, parfema pa i tablet-računara.

„Jedan pacijent je u znak zahvalnosti ispred poliklinike doveo janje kao poklon“, kaže doktor Džemil Hujdurović, vlasnik „Plave Poliklinike“ iz Tuzle, dodavši da je normalno da pacijent donese poklon ukoliko je zadovoljan uslugom. Njegovo mišljenje dijeli i Almir Azabagić iz ordinacije „Salus“ iz Tuzle.

„Ako je pacijent zadovoljan uslugom, to je u redu. U privatnoj praksi je to uvijek slučaj, jer onaj tko je već platio za uslugu neće dati poklon ako nije zaista zadovoljan“, kaže on.

U svim privatnim poliklinikama, čije vlasnike su kontaktirali novinari CIN-a, kažu da novac i skupe poklone ne primaju, dok ponekad prihvate male simbolične poklone.