Krah mirovinskog sustava: Tko će budućim umirovljenicima isplaćivati mirovine?
Foto: Shutterstock
IZRAZITO nepovoljno demografsko kretanje s opadajućim natalitetom i smanjenje broja radno aktivnih stanovnika u Hrvatskoj povećat će izdatke za mirovine u budućnosti.
Suočena s tim problemom Hrvatska je 2002. godine uvela je drugi i treći stup mirovinske štednje čime je započela jedan od najznačajnijih reformskih zahvata od osamostaljenja.
Kako se navodi u kvartalnoj analizi RBA, posljednji podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatska u razdoblju krize, od 2009. do 2013. zabilježen negativni migracijski saldo te je prošle godine rekordan broj iseljenih u inozemstvo. Također, popis stanovništva iz 2011. pokazuje da Hrvatska kontinuirano stari,a istovremeno se očekuje povećanje životnog vijeka.
"Nakon ulaska u EU očekujemo dodatna pogoršanja u trendovima migracijskog salda, s fenomenom 'odljeva mozgova', čime će se pojačati odljev uglavnom mlađeg (radno sposobnog) stanovništva", navode analitičari RBA.
Osim demografskih problema, na neodrživost financijskih kretanja u mirovinskom sustavu utječu i gospodarski problemi. Ključni problem je niski postotak radno aktivnog stanovništva.
Samo 12,8% umirovljenika ima puni staž, a čak je 20% invalisdskih mirovina
Kako se navodi u analizi, samo 12,8% umirovljenika imalo je radni staž od 40 i više godina, dok je čak 20% invalidskih mirovina.
Hrvatska se nalazi u proceduri prekomjernog deficita, čiji iznos bi do kraja godine mogao dosegnuti čak 19 milijardi kuna, a jedan od najznačajnijih uzročnika takvog stanja u proračunu je sve veća razlika između uplaćenih doprinosa za mirovine i rashoda mirovinskog sustava.
Kako bi smanjila deficit, Vlada je umirovljenicima koji prava ostvaruju po posebnim propisima omogućila prijenos njihovih sredstava iz drugog stupa u državni proračun, te je time osigurala prihod od 2,8 milijardi kuna. Takva mjera dala je jednokratne rezultate za proračun, no upitno kakvi će efekti biti u budućnosti.
Ako bi se Vlada odlučila na nacionalizaciju novca u drugom mirovinskom stupu, odnosno njihovo prebacivanje u prvi stup, kratkoročno bi se "pokrpao" proračun, ali bi to na dugi rok značilo povećanje mirovinskog duga i više izdatke za mirovine u budućnosti.
Nema opravdanja za "krpanje" proračuna novcem budućih umirovljenika
U analizi RBA upozorava se da je, s obzirom na situaciju, potrebno razmisliti kako povećati izdvajanja za drugi i treći mirovinski stup, a tekuće deficite proračuna smanjivati racionalizacijom neproduktivnih javnih rashoda, koji godinama imaju istu strukturu.
"Svako političko promišljanje u smjeru zadiranja u osobnu štednju na računima mirovinskih fondova teško može naći racionalno opravdanje, ako znamo da se modeli mirovinskog sustava kroje upravo na dugi rok. Mnogo duži od jednog političkog mandata", zaključuju analitičari RBA.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati