"Krv ukrajinskih heroja je prolivena": Ukrajina kreće u veliku antiterorističku akciju protiv proruskih separatista

Screenshot: Youtube

UKRAJINSKE vlasti namjeravaju pokrenuti "opsežnu antiterorističku operaciju" protiv proruskih separatista, u koju će biti uključena i vojska, rekao je u nedjelju prijelazni predsjednik Oleksander Turčinov u televizijskom obraćanju naciji.

Optužio je Rusiju da vodi rat protiv Ukrajine, dan nakon serije napada proruskih oružanih skupina na istoku zemlje. "Krv ukrajinskih heroja je prolivena u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine", rekao je. "Agresor se ne zaustavlja i nastavlja organizirati nerede na istoku zemlje", dodao je.

"Nećemo dopustiti da Rusija ponovi scenarij s Krima u regijama na istoku", rekao je Turčinov, dodajući da svi oni koji podupiru agresore i okupatore i vode oružani borbu protiv Ukrajine "neće izmaći kazni i odgovornosti".

U akciji koju su u subotu pokrenule snage proeuropske vlade u Ukrajini protiv naoružanih proruskih ustanika na istoku zemlje bilo je "mrtvih i ranjenih s obje strane", izjavio je ranije ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov. Jedan je pripadnik ukrajinske službe državne sigurnosti ubijen, a pet ih je ranjeno.

Proruski orijentirane naoružane osobe u subotu su zauzele zgrade policije i sigurnosnih službi u gradovima na istoku Ukrajine.

Rusija nalog Turčinova smatra "kriminalnim"

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u nedjelju da je najava vlasti u Kijevu da će mobilizirati vojsku protiv proruskih militanata u istočnoj Ukrajini "kriminalni nalog", objavila je agencija Interfax.

"Odlučno osuđujemo pokušaje korištenja sile protiv prosvjednika i aktivista .. Posebno smo zgroženi kriminalnim nalogom (ukrajinskog privremenog predsjednika Oleksandra Turčinova) da koristi vojsku protiv prosvjednika", kaže se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova.

Dodaje se da "stanje u jugoistočnoj Ukrajini poprima iznimno opasni karakter. Vlasti u Kijevu, koje su same sebe dovele na vlast nakon državnog udara, odlučile su koristiti silu protiv prosvjednika".

Zapad mora dovesti svoje ukrajinske saveznike pod kontrolu, naglašava se. "Sada je na Zapadu odgovornost da spriječi građanski rat u Ukrajini", kaže priopćenje.

U njemu se također naglašava da će Rusija staviti hitnu raspravu o stanju u Ukrajini na dnevni red Vijeća sigurnosti UN-a.

Zakazana hitna sjednica Vijeća sigurnosti, Kijev dao ultimatum za predaju oružja

Hitna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a održat će se u nedjelju navečer po newyorškom vremenu, nakon što je Rusija zatražila njezino održavanje, najavljeno je iz UN-a, dok je režim u Kijevu do ponedjeljka ujutro dao ultimatum proruskim separatistima koji drže vladine zgrade na istoku zemlje da polože oružje.

UN je objavio da će se hitna sjednica VS-a održati u 20 sati po newyorškom vremenu kako bi se razgovaralo o stanju u Ukrajini. Jedan je diplomat UN-a koji je želio ostati neimenovan kazao da su u tijeku razgovori o sudjelovanju Ukrajine.

Rusko je ministarstvo vanjskih poslova ranije zatražilo da Vijeće sigurnosti održi hitnu sjednicu kako bi se razgovaralo o eskalaciji krize u Ukrajini.

Ukrajinska vlada u nedjelju je optužila Rusiju da vodi rat protiv Ukrajine na njezinu većinski ruskom istoku, te je najavila opsežnu protuterorističku operaciju ako proruski separatisti do ponedjeljka ujutro u 6 sati po GMT-u ne predaju oružje i ne napuste zgrade koje su zauzeli u istočnom dijelu zemlje.

Mrtvih ima na obje strane

Ministar unutarnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov izjavio je da jedan ukrajinski časnik sigurnosnih službi ubijen, dok je još pet osoba poginulo, prenosi BBC. Avakov tvrdi da su obje strane pretrpjele gubitke u antiterorističkoj akciji u Slavjansku koju je pokrenula Ukrajina.

Ministar se požalio da prosvjednici koriste i ljudske štitove. Među njima su i civili. Prema pisanju RT-a, među ubijenima su navodno i dva člana Desnog sektora.

Lokalni mediji javljaju da je izbio i prosvjed u gradu Mariupol koji je eskalirao pri preuzimanju gradske vijećnice.

RIA Novosti javljaju da su kijevske vlasti krenule u obračun s prosvjednicima u još dva grada - Khartsyzk i Ilovaisk. Khartsyzk ima 60 tisuća stanovnika, dok u Ilovaisku živi 15 tisuća ljudi.

RT javlja da tisuće prosvjednika s obje strane održavaju suparničke prosvjede u istočnom gradu Harkivu. S jedne strane su oni koji podržavaju novu ukrajinsku vlast, a s druge oni koji su protiv.

Antivladini prosvjednici zahtijevaju stvaranje jugoistočne ukrajinske autonomne regije i traže više ovlasti. Izrazili su i protivljenje predsjedničkim izborima koji se trebaju održati 25. svibnja.

Avakov je ranije na svom Facebook profilu objavio da je Ukrajina započela antiterorističku akciju u Slavjansku.

"Postrojbe svih snaga u zemlji sudjeluju. Nek' nam Bog pomogne", piše ministar na stranici Facebooka.

Avakov je dodatno poručio svim civilima da napuste središte grada.

"Prenesite to svim civilima: neka napuste središte grada, ne izlaze iz svojih domova, neka se drže podalje od prozora", prenijela je ukrajinska novinska agencija Interfax Avakove riječi.

Poruke na različitim društvenim mrežama u nedjelju ujutro spominju pucnjavu u gradu sa 100.000 stanovnika, što neposredno nije moguće potvrditi.

Gradonačelnica Slavjanska Nelja Štepa navodno je pobjegla iz grada. Ona je u subotu podržala akcije separatista.

Prema neslužbenim informacijama, u današnjim sukobima u Slavjansku ozlijeđeno je nekoliko osoba.

Na internetu se pojavila snimka na kojoj se vidi helikopter koji nadlijeće grad. Navodno je riječ o letjelici ukrajinskih snaga, ali ta informacija nije potvrđena.



U subotu navečer ministar Avakov je osudio rusku "agresiju" nakon niza napada čitav dan na zgrade snaga sigurnosti na ukrajinskom istoku koji graniči s Rusijom.

Naoružani proruski muškarci zauzeli su policijsku stanicu u Slavjansku, a zauzete su i zgrade u gradu Drzhkovka.

Šef policije u Donjecku dao je ostavku nakon što su proruske snage uspjele ući u postaju. U više gradova na proruskom istoku Ukrajine se vode borbe.

U subotu su proruski prosvjednici krenuli u ofenzivu na istoku, a praktički su preuzeli nadzor na Slavjanskom. U Donjecku su pak bez otpora ukrajinskih snaga sigurnosti upali u zgradu policije.

Čelnik NATO-a zabrinut zbog stanja u istočnoj Ukrajini

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u nedjelju je izrazio zabrinutost zbog razmještaja proruski orijentiranih naoružanih ljudi u istočnoj Ukrajini te upozorio da će bilo kakvo daljnje rusko vojno upletanje u tu zemlju produbiti međunarodnu izolaciju Moskve.

Ukrajinska vlada u istočni je ukrajinski grad Slavjansk u nedjelju poslala svoje snage sigurnosti u kojem su kontrolu preuzele proruski orijentirane naoružane osobe. Tijekom akcije jedan je pripadnik ukrajinske službe državne sigurnosti ubijen, a pet ih je ranjeno, izvijestilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

"Iznimno sam zabrinut zbog daljnjeg jačanja napetosti na istoku Ukrajine", stoji u Rasmussenovu priopćenju.

"Ondje proruski searatisti provode organiziranu kampanju nasilja čiji je cilj destabilizirati Ukrajinu kao suverenu državu", rekao je.

Šef NATO-a rekao je da pojava u istočnoj Ukrajini muškaraca s oružjem ruske izrade i u identičnim odorama bez oznaka, kakve su tijekom ruskog zauzimanja Krima nosili ruski vojnici ukazuje na ozbiljno pogoršanje situacije.

Rusiju je pozvao da smiri krizu te da iz područja blizu ukrajinske granice povuče svoje snage, uključujući i pripadnike specijalnih vojnih snaga.

"Bilo kakvo daljnje rusko vojno uplitanje, pod bilo kakvom izlikom samo će produbiti međunarodnu izolaciju Rusije", upozorio je.

Ukrajinski predsjednik sazvao Vijeće sigurnosti

Ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov sazvao je u subotu navečer sjednicu Vijeća sigurnosti dok se u više gradova na istoku zemlje vode borbe, po informaciji koju je iznio ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov.

Po ministrovim riječima, borbe se vode u Kramatorsku, u pokrajini Donjecku gdje su "nepoznate osobe otvorile vatru na lokalnu upravu". "Policija uzvraća. Razmjena vatre se nastavlja", dodao je.

U mjestu Krasni Liman, također u Donjecku, "naoružani borci" su napali policiju "oružjem ruske proizvodnje AK100 koje posjeduju isključivo ruske oružane snage", rekao je ministar.

"Ukrajinske vlasti smatraju današnje događaje agresijom Ruske Federacije", napisao je ministar koji nije rekao ima li u borbama žrtava.

U subotu su proruski aktivisti ponovo poveli ofenzivu na istoku Ukrajine, preuzevši gotovo u cijelosti nadzor nad Slavjanskom a prosvjednici su, bez otpora s druge strane, prodrli u zgradu policije u gradu Donjecku.

 Ban Ki-moon poziva na mir i dijalog u Ukrajini

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je sve protagoniste ukrajinske krize da se "maksimalno suzdrže" te da dijalogom smanje napetosti.

Izrazivši "veliku zabrinutost" zbog "sve veće opasnosti od sukoba", Ban Ki-moon je "pozvao sve strane da nastoje smanjiti napetost te da poštuju zakon", ističe se u priopćenju UN-a.

Zatražio je da se "hitno ponovno uspostavi konstruktivan dijalog kako bi se smirile napetosti i riješile sve nesuglasice".

Ujedinjeni narodi, dodao je, spremni su podržati miroljubivo rješenje sadašnje krize u Ukrajini, zaključuje se u priopćenju.

Proeuropska ukrajinska vlada optužila je u subotu Rusiju za agresiju nakon niza napada proruskih naoružanih skupina u gradovima na istoku zemlje, kojoj više nego ikad prijeti zaoštravanje krize.

Kerry prijeti Rusiji "dodatnim posljedicama"

Američki državni tajnik John Kerry upozorio je u subotu ruskog kolegu da će se Moskva morati suočiti s "dodatnim posljedicama" ako ne popusti napetost sa susjednom Ukrajinom te ako se ruske postrojbe ne povuku s granice.

U telefonskom razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, Kerry je "jasno kazao da će ako Rusija ne poduzme mjere za smanjenje napetosti i povlačenje svojih postrojbi s granice s Ukrajinom, biti dodatnih posljedica", kazao je visoki dužnosnik State departmenta.

Upozorenje je dato pošto je Washington najavio sankcije protiv šest dužnosnika s Krima, među kojima je zamjenik premijera koji je olakšao organiziranje referenduma na Krimu i tvrtke za opskrbu plinom, osumnjičene da prijete "miru i stabilnosti u Ukrajini".

Američki potpredsjednik Biden u Ukrajini 22. travnja

Američki potpredsjednik Joe Biden otputovat će 22. travnja u Kijev kako bi pružio potporu ukrajinskoj vladi i razgovarao o mjerama nužnim za poboljšanje energetske sigurnosti te zemlje u kontekstu krize sa susjednom Rusijom.

Tijekom susreta s čelnicima i predstavnicima civilnoga društva, Biden će "izraziti čvrstu potporu SAD-a ujedinjenoj i demokratskoj Ukrajini koja će sama odlučivati o svojoj sudbini", priopćila je Bijela kuća.

Vijest o putovanju stiže dan nakon što je SAD uveo sankcije protiv šestorice krimskih dužnosnika, među kojima je i Rustam Temirgalijev, zamjenik premijera koji je omogućio organiziranje referenduma na Krimu, te plinske tvrtke, osumnjičenima da ugrožavaju "mir i stabilnosti u Ukrajini".

Joe Biden će u Kijevu "razgovarati o naporima koje međunarodna zajednica poduzima da bi pomogla u stabilizaciji Ukrajine i jačanju njezina gospodarstva kao i pružila pomoć u provedbi ustavnih reformi, decentralizaciji, borbi protiv korupcije i organizaciji slobodnih i pravednih predsjedničkih izbora 25. svibnja", dodaje se u priopćenju Bijele kuće.

"Potpredsjednik će razgovarati i o najnovijim događajima na istoku Ukrajine gdje su proruski separatisti, po svemu sudeći uz potporu Moskve, nastavili borbu i sabotaže kako bi destabilizirali ukrajinsku državu", ističe se u priopćenju.

Proeuropska vlada iz Kijeva optužila je u subotu Rusiju za "agresiju" nakon niza napada proruskih naoružanih skupina na gradove na istoku Ukrajine.

Američki potpredsjednik u Ukrajini će razgovarati i o "najnovijim mjerama za jačanje dugoročne energetske sigurnosti Ukrajine", dodaje se.

EU poziva Kijev na suzdržanost u sigurnosnim akcijama

EU je u nedjelju pozvala Rusiju da prekine svaki pokušaj destabilizacije Ukrajine, a vlasti te zemlje da se i dalje suzdržavaju od bilo kakvih operacija kako bi ponovno uspostavili vlast.

Predstavnica europske diplomacije Catherine Ashton u priopćenju je objavila da je "ozbiljno zabrinuta zbog akcija što su ih u više gradova istočne Ukrajine poduzele naoružane skupine."

Ponovno je pozvala Rusiju da "poštuje teritorijalnu cjelovitost zemlje, da povuče svoje vojne snage koje se nalaze na granici te da prekine sve akcije čiji je cilj destabilizirati Ukrajinu". Ukrajinske je vlasti pozvala da nastave biti suzdržane kada su posrijedi bilo kakve aktivnosti, da bi ponovno uspostavile vlast.

Rekla je i kako se nada da će sastanak u Ženevi 17. travnja na kojemu će pored nje sudjelovati i američki državni tajnik Johna Kerry i ministri vanjskih poslova Rusije i Ukrajine, Sergej Lavrov i Andrej Deščica omogućiti stabilizaciju stanja.

Ministri vanjskih poslova EU-a sastaju se u ponedjeljak u Luxembourgu kako bi razmotrili na koji će način reagirati na porast napetosti u Ukrajini te da bi procijenili posljedice ruske prijetnje o prekidu isporuke plina Ukrajini.

Power: Moskva je umiješana u događaje na istoku Ukrajine

Napadi proruskih naoružanih skupina u gradovima na istoku Ukrajine nose znak umiješanosti Moskve, ocijenila je u nedjelju američka veleposlanica u UN-u Samantha Power, zaprijetivši novim sankcijama ako se napadi nastave.

"To nosi sve oznake događaja koje smo vidjeli na Krimu, to je profesionalno i usklađeno. Tu nema ništa lokalno. U svakom od šest ili sedam gradova gdje djeluju, te snage čine točno istu stvar. Dakle, bez ikakve sumnje, to nosi znak umiješanosti Moskve", rekla je Power za mrežu ABC.

Sankcije koje je Washington uveo nekim ruskim tvrtkama i osobama "gurnule su rublju na povijesno nisku razinu", prouzročile pad na ruskoj burzi "od 20 posto i bijeg investitora", istaknula je.

"Vidjeli smo da sankcije mogu načiniti štetu. Ako se ove akcije nastave, pooštrit ćemo sankcije", upozorila je veleposlanica.

U telefonskom razgovoru u subotu s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom, američki državni tajnik John Kerry je izrazio svoju "iskrenu zabrinutost" zbog napada naoružanih boraca koji su, rekao je, "organizirani i koordinirani, kao što su bili raniji napadi na istoku Ukrajine i na Krimu", izvijestio je State Department.

Čitav dan u subotu proruski borci su zauzimali zgrade državnih ustanova na istoku zemlje, uz granicu s Rusijom gdje većina stanovnika govori ruski.

Napadači koji za sebe kažu da su lokalna milicija, zauzeli su zgrade policije i sigurnosne službe u Slavjansku.

Ukrajinska vlada je u nedjelju rekla da je počela "antiterorističku" operaciju u tome gradu kako bi vratila nadzor nad tim objektima, rekao je ukrajinski ministar unutarnjih poslova koji je izvijestio o "mrtvima i ranjenima na obje strane".

Moskva niječe bilo kakvu odgovornost u neredima a Lavrov je u subotu opetovao da njegova zemlja nipošto ne planira pripojiti istočna područja Ukrajine.

Dok se približavaju predsjednički izbori raspisani za svibanj, ukrajinska prijelazna vlada je izrazila spremnost da razgovara o "autonomiji" istočnih pokrajina, rekla je Power. Moskva bi mogla pokušati potkopati te razgovore, ocijenila je: "upravo u času kada dolaze na to područje kako bi razgovarali, događaju se te akcije".

Njemačka stanje u Ukrajini smatra visokorizičnim, Pariz osuđuje nasilje

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier ocijenio je u nedjelju da je stanje u Ukrajini "visokorizično" pošto je Kijev počeo operaciju povratka kontrole na istoku zemlje i još jednom pozvao Rusiju da smiri napetost, dok je Pariz osudio nasilje na istoku i najavio mogućnost novih sankcija protiv Rusije.

Stanje je "visokorizično", ocijenio je ministar u razgovoru koji će tijekom večeri objaviti javna mreža ARD i kojega je tekst objavljen ranije. "Očekujem da Rusija pokaže jasne znake smirivanja stanja", dodao je u tom razgovoru koji se vodio u Pekingu gdje je trenutačno u posjetu. "Uvjet za to je povlačenje oružanih snaga s granice. To smo ponavljali i ovih dana", kazao je.

Proeuropska ukrajinska vlada, sučeljena s proruskim oružanim pobunama koje potiču strah od raspada zemlje, pokrenula je u nedjelju "protuterorističku" operaciju radi ponovne uspostave vlasti u kojoj ima "mrtvih i ranjenih".

Steinmeier je upozorio na nerealna očekivanja u vezi sa susretom predviđenim u četvrtak u Ženevi na kojemu će sudjelovati predstavnica europske diplomacije Catherine Ashton, američki državni tajnik John Kerry, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i ukrajinski Andrij Deščica.

"Ima jedna stvar koju ne smijemo učiniti: previše tražiti od tog prvog četverostranog susreta u Ženevi", istaknuo je. "Uspjeh je već to što je taj susret dogovoren".

"Od tog susreta očekujem samo da utvrdi zajednički okvir, radni program u kojemu će četiri (zastupljene strane) uložiti zajednički napor kako bi spriječile da stanje u Ukrajini ne izmakne kontroli, pridonijeti smirivanju stanja i, nadajmo se, srednjoročno sudjelovati u stabilizaciji Ukrajine politički i gospodarski", poručio je Steinmeier.

Njegov francuski kolega Laurent Fabius kazao je u priopćenju da "Francuska snažno osuđuje jučerašnje i današnje nasilje.. Pozivamo sve strane na suzdržanost i dijalog kako bi se hitno našlo mirno rješenje krize. Svi trebaju raditi prema smirivanju stanja", kaže se u priopćenju.

"Sutra idem u Luksemburg kako bi utvrdio, zajedno sa svojim kolegama iz Europske unije, mjere koje nameće pogoršanje stanja u Ukrajini", rekao je Fabius, dan prije sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.

Vijeće Europe također je u nedjelju pozvalo sve strane da se suzdrže od nasilja. "Vrlo sam zabrinut zbog informacija po kojima je danas u Ukrajini došlo do nasilnih sukoba", rekao je u priopćenju glavni tajnik VE-a Thorbjorn Jagland. "Pozivam sve strane u Ukrajini da se suzdrže od svakog nasilja i da se angažiraju u političkim pregovorima važnim za budućnost zemlje", dodao je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara