Screenshot: HRT

"STVARNI odnos između eura i kune je 1:14 te je pitanje dokle će Hrvatska biti u mogućnosti braniti dosadašnji odnos", rekao je Indexu dr. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta.

Europska središnja banka donijela je prošli tjedan odluku bez presedana u povijesti eurozone. Proširila je program kupnje imovine i na državne obveznice, uz mjesečni iznos kupovina od 60 milijardi eura. Pojednostavljeno, 'stvorit' će novi novac i ubaciti ga na tržište. To će pokrenuti ekonomiju, ali je velika vjerojatnost da će i izazvati inflaciju eura.

Kulić objašnjava da je HNB do sad rješavao pitanje odnosa kune i eura, sad se bave frankom, ali će se uskoro pojaviti i pitanje realnih odnosa kune i dolara.

Nelegitimni dugovi

"Zbog godina lošeg postupanja naše vlasti mi zapravo nemamo šanse ako se potpuno ne promijeni politika prema novcu. Naši dugovi nisu legitimni. Niti jedan hrvatski inozemni dug nije bio na Saboru. Imamo Sabor i od toga ništa, imamo Vladu i od toga ništa, imamo HNB i opet ništa...", smatra Kulić.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je kako bi za sanaciju gorućeg problema dužnika u švicarskim francima implementacija mađarskog modela značila smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za 7,8 milijardi kuna, odnosno 73 posto te bi pale na 2,9 milijardi eura.

"Ako devizne rezerve iskoristimo za obranu franka, odnos kune i eura se više nema čime braniti", kaže Kulić i dodaje da bi to imalo strašne posljedice na hrvatske dužnike u eurima kojih je puno više nego u francima.