Kvartalna anketa profesionalnih investitora: Najpozitivnije dionice AD Plastika, Adrisa, Valamar Adria Holdinga i Leda
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: scx.hu
iCAPITAL je danas objavio kvartalnu anketu profesionalnih investitora. Ovo istraživanje pruža uvid u agregirani sentiment profesionalne fnanncijske zajednice.
Sumirajući odgovore o kretanju hrvatskog dioničkog tržišta, različitih klasa imovine, valuta i BDP-a u narednom periodu, istraživanje pomaže identificirati ključne trendove na tržištu.
Rezultati istraživanja – 1. kvartal 2014.
Glavnina hrvatskih profesionalnih investitora još uvijek vidi priliku za rast domaćeg tržišta kapitala u potencijalnim privatizacijama, zbog čega većina njih očekuje rast vrijednosti CROBEX-a u sljedeća tri mjeseca. Ispitanici su također bullish prema kretanjima ostalih indeksa (DAX i S&P500) u sljedeća tri mjeseca.
Investitori još uvijek smatraju da je najnegativniji utjecaj u kratkom (3 mjeseca) i dugom roku (12 mjeseci) daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti.
Od domaćih dionica ispitanici i dalje imaju najpozitivnija očekivanja (bullish) na dionice AD Plastika d.d., povlaštene dionice Adrisa d.d., Valamar Adria Holdinga d.d. i Leda d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su INA d.d., Ingra d.d. i ZABA d.d.
Investitori smatraju da će najpozitivniji utjecaj na tržište u sljedeća tri mjeseca imati potencijalne privatizacije (45% ispitanika) te njih 27% očekuje poboljšanje likvidnosti tržišta.
U periodu od godine dana 32% ispitanika (njih 7 od ukupno 22) očekuje poboljšanje likvidnosti tržišta, dok po 23% ispitanika smatra da će najpozitivniji događaj na domaće tržište dionica imati potencijalne privatizacije i potencijalno povećanje limita za ulaganje mirovinskih fondova.
Glavnina ispitanika vidi daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti kao ključni negativni utjecaj na tržište u sljedeća tri mjeseca te u roku od godinu dana (55% odnosno 50% ispitanika).
BDP u 2014. godini i valuacija tržišta dionica
U vezi očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2014. među ispitanicima prevladava negativan stav. Većina ispitanika još uvijek očekuje pad BDP-a u 2014. u rasponu od 0,0% do 2%.
Kada je riječ o vrednovanju hrvatskog tržišta dionica, većina stručnjaka (njih 55%) smatra da je hrvatsko dioničko tržište i dalje podcijenjeno, dok ga manji dio (28%) smatra fer vrednovanim. 18% ispitanika misli da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno.
Očekivanja prema klasama imovine
Promatrajući očekivanja prema različitim klasama imovine u sljedeća tri mjeseca vidljivo je da su ispitanici bili najviše bullish na dionice tržišta u razvoju (67%), a potom na hrvatske dionice i dionice razvijenih tržišta (po 52% ispitanika).
Prema sentimentu ispitanika za sljedeća tri mjeseca generalno možemo reći da prevladava neutralan stav prema domaćem tržištu obveznica (67% do 38%), iako je nešto manji dio investitora bearish. Većinom neutralni stav može se objasniti činjenicom da su s jedne strane trendovi u zaduživanju relativno nepovoljni, tj. da Hrvatska ubrzano povećava dug u odnosu na BDP i taj se trend po najavi Ministarstva financija neće mijenjati u sljedećih par godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
S druge strane na novčanom tržištu postoji ogromna kunska likvidnost uz vrlo niske kratkoročne stope što daje potporu državnim obveznicama. S obzirom na rečeno i na mogućnost da kuna sezonski ojača u razdoblju od 3 do 6 mjeseci pomalo iznenađuje da ipak ima nešto više investitora koji su bullish na obveznice s valutnom klauzulom nego onih koji su optimistični oko kunskih obveznica.
Osim toga zanimljivo je da su investitori podjednako raspodijeljeni u optimistične, pesimistične i neutralne kada govorimo o hrvatskim državnim euro-obveznicama. To bi moglo ukazivati na različite stavove (odnosno na neizvjesnost) vezane za daljnji razvoj na globalnom financijskom tržištu.
Kod kratkoročnog tržišta duga i novca investitori su neutralni prema novcu i prema trezorskim zapisima, dok manji dio ima negativna očekivanja.
Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta
Rezultati očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta pokazuju negativan stav investitora. Ispitanici su najviše bearish prema američkim državnim obveznicima s dospijećem do 5 godina, a najmanje prema njemačkim državnim obveznicama s dospijećem do 1 godine.
Čini se da su stavovi investitora vezani za tržište američkih obveznica i dalje pod utjecajem bržeg oporavka SAD-a i posljedičnog očekivanog izlaska FED-a iz potpore ekonomiji kroz monetarni stimulans. Iako su se očekivanja oko izlaska FED-a iz vrlo ekspanzivnog moda monetarne politike ipak smanjila, većina investitora je i dakle dalje bearish.
S druge strane Europa u terminima BDP-a i dalje stagnira, što je bio razlog spuštanja referentne kamatne stope u studenom zbog čega investitori vjerojatno procjenjuju da će ECB i dalje voditi vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku. Posljedično, ispitani investitori (iako prevladavaju oni koji su pesimistični) nisu toliko bearish na njemačke državne obveznice kao na američke.
Očekivanja prema nafti i zlatu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Stav investitora prema kretanju cijena na tržištu robe nije se mijenjao. 62% ispitanika očekuju smanjenje vrijednosti zlata u sljedeća tri mjeseca, dok stav prema kretanju cijene nafte opet nije jasno iskazan (55% neutralno).
Investitori su već četvrti kvartal pretežno negativni prema zlatu. Zlato je izgleda i dalje „kolateralna žrtva“ s jedne strane smanjenih inflacijskih očekivanja i s druge strane povratka apetita prema riziku, odnosno rasta dioničkih tržišta i oporavka globalne ekonomije.
Investitori su također i dalje neutralni kad govorimo o nafti, vjerojatno najviše pod utjecajem blagog slabljenja političkih tenzija na Bliskom istoku (uglavnom vezanim za Iran).
Očekivanja prema indeksima
10 od ukupno 21 ispitanika u sljedeća tri mjeseca očekuje rast vrijednosti CROBEX-a. Za razliku od hrvatskog tržišta dionica ispitanici su nešto jače bullish prema kretanjima ostalih indeksa (DAX i S&P500) u sljedeća tri mjeseca.
Očekivanja vezana uz domaće dionice
Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEX-a za sljedećih mjesec dana, prevladava bullish sentiment. Kod 8 od 23 izdavatelja Zagrebačke burze iskazan je očekivani rast cijene dionice, dok za 6 dionica prevladava negativan sentiment investitora.
Od domaćih dionica ispitanici i dalje imaju najpozitivnija očekivanja (bullish) na dionice AD Plastika d.d., povlaštene dionice Adrisa d.d., Valamar Adria Holdinga d.d. i Leda d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su INA d.d., Ingra d.d. i ZABA d.d.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Očekivanja prema tržišnim sektorima
Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima, bullish sentiment je prisutan kod triju od devet sektora (sektor tehnologije, energetike i zdravstva), dok je negativan sentiment u sektoru komunalija.
Prema ostalim sektorima (pet sektora) ispitanici imaju neutralan stav.
Očekivanja prema kretanju tečaja
Glavnina ispitanika očekuje da će se tečaj kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca nastaviti kretati na razinama između 7,60 i 7,65 (njih 57%), dok manji dio investitora (njih 19%) smatra da bi kuna mogla ojačati na razinu između 7,65 do 7,70 ili pasti ispod razine od 7,60.
Investitori su dakle pretežno neutralni i očekuju da će se tečaj EURHRK u sljedeća tri mjeseca zadržati na sadašnjim razinama. To bi bilo u skladu s povijesnim kretanjem u posljednjih nekoliko godina. Tečaj EUR/HRK većinom je padao u drugom i trećem kvartalu, dok u prvom kvartalu nije bilo većih oscilacija tečaja.
Promatrajući očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca, glavnina ispitanika i dalje vide tečaj u rasponu od 1,30 do 1,35 (njih 52%). Ipak, dobar dio ispitanika (njih 33%) očekuje da će tečaj ojačati na razinu od 1,35 do 1,40.
Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći broj ispitanika vidi tečaj na razinama između 1,22 i 1,25, te na razinama između 1,20 i 1,22 (po 48% ispitanika).
Cjelokupno istraživanje nalazi se na linku (.pdf)
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google