Foto: Hina

MINISTAR financija Boris Lalovac u Bruxellesu su predstavili paket Vladinih mjera za smanjenje javnog duga i deficita. Zajedno s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem sastao se s povjerenikom Europske komisije za gospodarske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem.

Vlada je usuglasila zadnje rezove kako bi se proračunski deficit doveo pod kontrolu. Bruxelles od nas traži hitne mjere ili slijede sankcije. Rezovi u plaćama i materijalnim pravima bit će veći u javnim poduzećima jer su njihovi dugovi uteg za proračun, zbog čega je Branko Grčić najavio i ograničavanje zaduživanja u javnim poduzećima.

Evo što je kazao nakon sastanka.

"Optimističan sam"

"Opća je ocjena i  operativnog i ovog političkog sastanka s Moscovicijem da je napravljen  značajan napredak u ovom procesu. Pripremili smo, u najvećoj mjeri, ono što se od nas očekuje u dijelu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije. Dogovorili smo se oko određenih korekcija, koje treba napraviti i dodatnog fiskalnog napora", rekao je Grčić dodavši da je optimističan te da će Hrvatska u idućih sedam do deset dana isporučiti potrebne dokumente.

Upitan koliko će sve te mjere konkretno udariti građane Republike Hrvatske,  Grčić rekao je da je svaka ovakva situacija teška, s obzirom na dugogodišnju recesiju, na deflaciju koja dodatno otežava fiskalni okvir i fiskalnu konsolidaciju. "No, mi moramo taj dio odraditi, što zbog nas, što zbog ispunjavanja kriterija kvalitetne i dobre suradnje s Komisijom", rekao je i dodao da će se u idućih nekoliko dana raditi i na tim mjerama štednje.

"Ali, mislim da to neće biti drastično i neće ni na koji način dodatno ugroziti našu poziciju, a posebno poziciju onih građana koji najviše ovise o proračunu", najavio je.

Koliko vlada može biti ambiciozna s obzirom na izbore?, pitali su novinari, na što je Grčić odgovorio: "Mi radimo kao da ovo nije izborna godina."

Grčić nije govorio o konkretnim mjerama, dodajući kako će o tome govoriti nakon usklađivanja s Europskom komisijom, te je naglasio da, prema njegovoj procjeni, neće biti nikakvih dodatnih sankcija ili dodatnih pritisaka prema Hrvatskoj. Naglasio je da se s Komisijom nije razgovaralo samo o rezovima, nego i o reformama koje bi trebale osloboditi gospodarski rast. "Taj smo dio gotovo finalizirali, radi se o širokom spektru reformi koji će dio biti dovršen do kraja 2015. godine. Time je Komisija u velikoj mjeri zadovoljna," istaknuo je.

"Trudimo se"

Na novinarski upit o izlasku politike iz javnih poduzeća, Grčić je odgovorio: "Mi se trudimo javna poduzeća učiniti što efikasnijima. Zato ih je potrebno kvalitetno restrukturirati, a za kvalitetno restrukturiranje potrebne su dobre uprave. U ovom smo se planu reformi obvezali i na poštivanje kriterija stručnosti pri odabiru uprava  javnih poduzeća i načela transparentnosti cijelog procesa, bilo  javnim natječajima ili uz pomoć headhunting agencija i to će u narednom razdoblju to će biti ključni princip i tako je i dogovoreno s Europskom komisijom. Interes Vlade za uspješno finaliziranje ovog procesa je ogroman, ogroman je interes javnosti, mislim da smo ministar financija i ja vrlo blizu tome da zajedničkim snagama napravimo dobar posao."

"Što se tiče mjera za zaustavljanje rasta javnog duga, Vlada samoinicijativno predlaže da se jamstva i dugovi javnih poduzeća ograniče u narednom razdoblju, s obzirom da su i oni sad već ozbiljan dio ukupnog deficita države, i to tako da se jamstva uvjetuju provedbom procesa restrukturiranja i to je vrlo jasna poruka," zaključio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.