Foto: Shutterstock

HRVATSKA udruga radničkih sindikata (HURS) i Hrvatski liječnički sindikat (HLS) usprotivili su se u srijedu namjeri ministra zdravlja Siniše Varge da, kako navode, provede diskriminaciju dijela liječnika ograničavajući im mogućnost dopunskog rada u privatnom sektoru, te traže da svim liječnicima u javnom zdravstvu, pod jednakim uvjetima, bude dostupan dopunski rad za koji ispunjavaju uvjete tražene stručnosti.

Čelnici HURS-a i HLS-a drže da je nedopustivo zabranjivati dopunski rad dijelu liječnika temeljem njihove trenutne pozicije u sustavu javnog zdravstva, i to ljudima koji imaju gdje dopunski raditi, odnosno za čijom stručnošću postoji potreba i potražnja i izvan sustava javnog zdravstva.

"Iako i sam ministar navodi kako su se uvjeti za dopunski rad liječnika u proteklih dvadesetak godina mijenjali nekoliko puta te da to nije dobro, ipak se upušta u novo definiranje 'jasnih kriterija tko može, a tko ne može raditi u dopunskom radu izvan bolnica", navode sindikati u priopćenju.

Ocjenjuju kako se početak takvog definiranja kriterija za dopunski rad nalazi u području diskriminacije, kojom se namjerava obuhvatiti znatan broj liječnika u javnom zdravstvu, što samo govori o nastavku eksperimenata u sustavu zdravstva.

Prema pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja liječnicima za dopunski rad u privatnom sektoru koji bi, prema najavama, trebao stupiti na snagu u srpnju, šefovi klinika izgubili bi pravo rada kod privatnika, dok bi to pravo zadržali ostali liječnici ako u svojoj matičnoj ustanovi zarade najmanje dvije brutto plaće te ako im liste čekanja ne prelaze 60 dana. Također, dopusnicu bi moglo dobiti 30 posto liječnika sa jednog odjela.

I Hrvatska liječnička komora (HLK) smatra da svaki liječnik koji na svom radnom mjestu odradi posao za koji prima plaću treba imati mogućnost raditi i dodatno, a to se odnosi i na voditelje odjela.

Navode kako već dulje vrijeme inzistiraju na donošenju novog Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, kojim bi se uredila prava i obveze liječnika koji žele raditi izvan matične zdravstvene ustanove i izvan radnog vremena.

No, također inzistiramo na usvajanju vremenskog i kadrovskog normativa temeljem kojeg bi se mogla regulirati i pitanja iz Pravilnika, poručuju iz HLK.

Predsjednik HLK-a Hrvoje Minigo smatra kako bi svaki liječnik koji na svom radnom mjestu odradi posao za koji prima plaću trebao imati mogućnost raditi i dodatno, uključujući i voditelje odjela.

"Prema prijedlogu Pravilnika koji nismo vidjeli, a o kojem se govori u javnosti, ispada da će oni koji rade više od norme biti ‘nagrađeni’ dopusnicom, što također nije u redu", kaže Minigo.

Napominje kako je pri davanju odobrenja trebalo voditi računa da pacijenti ni na koji način ne budu oštećeni, posebice oni koji si ne mogu priuštiti liječenje u privatnoj ordinaciji, kao i da se zbog toga ne stvaraju umjetne liste čekanja, što bi moglo otvoriti i pitanje sukoba interesa.

"Zabrana rada nije rješenje već je rješenje uređenje sustava i postavljanju jasnih pravila", zaključuje Minigo uz napomenu da Ministarstvo zdravlja nije tražilo mišljenje HLK-a o novom prijedlogu Pravilnika.