Foto: Hina

NAJAVI ministra financija Slavka Linića o uvođenju poreza na nekretnine, kako bi se rasteretilo gospodarstvo i siromašni radnici a oporezovali bogati slojevi, u HNS-u se i dalje protive bez jasnog dogovora unutar koalicije, dok HDZ takve najave ocjenjuje najvećim socijalnim udarom u povijesti hrvatske države.

"To je dokaz promašene porezne, fiskalne i ekonomske politike", izjavio je Ivan Šuker (HDZ) novinarima u Saboru.

Stajalište HDZ-a je da bi to bio najveći socijalni udar u povijesti hrvatske države. Takav porez bi u ovom trenutku bacio hrvatske građane na koljena. Linić je porezom na nekretnine mislio uzeti osam milijardi iz džepova građana i tako nadomjestiti promašaje u poreznoj politici, ali građani tih novaca nemaju, rekao je Šuker.

Jozo Radoš je ponovio da HNS ostaje pri svojem stavu da se - u uvjetima gospodarskog pada, kada građani teško mogu podnijeti nove poreze i bez rasta BDP-a - ne ide na povećanje poreza.

Ustvrdio je da najava poreza, a pogotovo tako kompleksnog kao što je to porez na nekretnine, sigurno neće pridonijeti rastu gospodarske klime i ulaganja u Hrvatsku, pa takva najava ne bi trebala ići bez prethodnog jasnog dogovora unutar koalicije.

"Iz perspektive ministra financija koji pokušava pokrpati sve moguće rupe i dovesti proračun u kakav-takav balans, to je razumljivo, ali to se ne smije raditi bez prethodnog dogovora jer se onda stvara sukob do kojeg ne bi trebalo doći", rekao je Radoš.

Jedini način za krpanje rupa u zdravstvu i rasterećenje gospodarstva, što pokazuju i današnji rebalans i sutrašnji novi proračun, jesu rast BDP-a i investicije. "Samim poreznim presijama, bez dodatnog cilja i rezultata nije moguće pokrpati rupe u proračunu", veli Radoš.

Ministar financija Slavko Linić rekao je kako u Ministarstvu financija i SDP-u smatraju da treba rasteretiti gospodarstvo jer je još uvijek nekonkurentno, ne izvozi niti zapošljava.

"Naša je briga da smanjimo zdravstveni doprinos i ojačamo prihode u mirovinskom osiguranju s obzirom na velike deficite. Sve to možemo samo kroz porez na nekretnine", rekao je Linić.

"Nadam se da ćemo imati rast u 2014., a poruka HNS-a bila je da s rastom može ići i taj porez", naglasio je i dodao da će kao ministar na tome inzistirati i da su zakoni gotovi, pa ostaje pitanje rasprave i većine u Saboru.

Na upit novinara hoće li to biti novi teret na leđima građana koji to više neće moći podnijeti, kako to tvrdi oporba, Linić je odgovorio kako je očito da su "ti u oporbi" štitili bogataše pa su i 2010. izmislili da bogati ne trebaju plaćati puni porez i oslobodili su ih poreznih prijava.

"Ako su ljudi koji su zarađivali tri, četiri, pet milijuna kuna godišnje socijalna kategorija, ne zvao se ja ministar", rekao je Linić i naglasio da SDP smatra da bogati ljudi moraju platiti više i da treba rasteretiti siromašnog radnika.

Oni koji zarađuju 5.500 kuna u prosjeku, njih treba rasteretiti za zdravstveni doprinos i opteretiti bogate koji trebaju platiti ili svoju imovinu staviti u funkciju.

HDZ i oporba štite bogate neradnike koji žele biti rentijeri. Zato nam i je ovako loše jer od rentijerstva ne možete zaposliti radnika. To su radili prije, a to bi htjeli i sada, no poruka je jasna - to nećemo dozvoliti, poručio je Linić.

Napomenuo je da se ni jedna kuna od poreza na nekretnine ne slijeva u državni proračun nego je to osnovni prihod jedinica lokalne samouprave.

"Želimo teret županijskih bolnica i primarne zdravstvene zaštite skinuti s državnog proračuna i kroz povećane poreze na bogate, koji ne znaju što bi s imovinom, osigurati financiranje", dodao je.

"Poruka SDP-a je jasna - manje poreza na plaće, veće poreze na bogate i s time financirati rupu u zdravstvu", rekao je Linić i dodao kako ostaje vidjeti tko će to jasnije objasniti građanima, a zasad oni koji "viču, galame i lažu" imaju više uspjeha.

Dragutin Lesar je rekao da za Hrvatske laburiste oporezivanje nekretnina kao dijela ukupne imovine nije prihvatljivo jer bi time izbjegli oporezivanje druge vrste bogatstva, a sankcionirali one koji su ulagali isključivo u nekretnine.

Pozvao je stranke unutar vladajuće koalicije da se "konačno dogovore i nešto odluče". "Prekinite s licitacijom, dođite s prijedlogom, ne zbog nas zastupnika nego zbog svih koji u Hrvatskoj misle ozbiljno investirati, da bi znali kakav će porezni sustav imati barem u sljedeće dvije godine", poručio je Lesar.

Vukšić zatražio stanku

Na početku današnjeg zasjedanja Sabora laburist Branko Vukšić zatražio je stanku zbog smjena u KBC Dubrava.

Tamo je smijenjeno nekoliko šefova jer nisu vodili evidenciju o štrajku. Smatra da Vlada šikanira medicinsko osoblje i upozorava da će otići u inozemstvo.

"Tko će liječiti hrvatske građane, ministar zdravlja će organizirati brzopotezne tečajeve za one SDP-ovce koje još nisu uspjeli zaposliti u državnim službama. Da ipak ne dođe do toga tražimo da zaustavite torturu, nered i kaos u hrvatskim bolnicama i vratite stručnjake na pozicije koje su zaslužili svojom stručnošću i radom, a svojim aparatčicima dajte mjesta koja zaslužuju", rekao je Vukšić. Kritikama Vlade zbog odnosa prema zdravstvu pridružio se i HDZ-ov Željko Reiner koji je upozorio da je sanacija zdravlja neuspješna.

"Ali bolnice su otpočetka tzv. sanacije napravile novih dugova otprilike milijardu kuna i nastavit će to i dalje raditi jer nisu riješeni sustavni problemi već se umjesto toga diskvalifikacijama vrijeđaju liječnici i medicinske sestre", rekao je Reiner.

Linić o zdravstvu: To samo možemo nazvati neredom

Zdravstvo je bila najveća stavka na rashodovnoj strani proračuna jer su za sanaciju izdvojene 3,3 milijarde kuna, izvijestio je ministar financija Slavko Linić predstavljajući rebalans. Kaže da se tim sustavom dugi niz godina upravljalo neodgovorno, te da smanjenje dva postotka izdvajanja za zdravstvo nije dovelo do dubioza.

"To možemo samo nazvati neredom i ako netko misli da se nered može riješiti u pet mjeseci koliko funkcioniraju sanacijska vijeća, onda je to samo poruka da se želi još više nereda", kazao je Linić.

Linić je izvijestio da će prihodovna strana biti manja za gotovo tri milijarde kuna zbog ulaska u EU i smanjenja prihoda od PDV-a kao i Poreza na dobit, jer su njegovog plaćanja bile oslobođeni svi koji dobit reinvestiraju. Linić tvrdi da Vlada nije vodila politiku štednje, da su mirovine ionako male, ali da su uveli red pa su npr. Socijalne naknade ukinuli svima koji ih ne zaslužuju. Osvrnuo se i na deficit koji se penje na 5,5 posto.

"Rješavanje ovog deficita prije svega može biti u gospodarskom rastu, ali ne više u gospodarskom rastu koji je bio proklamiran za Hrvatsku i kojeg mnogi znanstvenici proklamiraju, potrošnja, potrošnja, potrošnja, s dugovima građana, onda to mogu biti samo nova radna mjesta i nove investicije", poručio je Linić.

Sabor raspravlja o rebalansu proračuna.

Brojke su neumoljive, a rebalans nužan. Svjesna dugova, Vlada je posegnula za škarama. Smanjenja na prihodovnoj strani iznose gotovo 3 milijarde kuna. Podbacili su prihodi od PDV-a i carina zbog ulaska u EU. Kod rashodovne strane prednjači sanacija zdravstva u iznosu s 3,3 milijarde kuna. Više od milijarde i pol kuna pokriveno je preraspodjelama unutar proračuna. Planirani manjak od nešto više od 10 milijardi, povećan je na 16 milijardi kuna.

"Ukupni deficit za 2013. kad promatramo naš proračun i izvanproračunske korisnike je 5,5 posto za 2013. godinu", rekao je Linić na nedavnoj sjednici Vlade. Ne možemo poput nojeva gurati glavu u pijesak, dugove moramo vraćati, poruka je Banskih dvora. U Vladi gospodarski rast od 1,3 posto očekuju u 2014. no i tada nam deficit neće pasti na prihvatljivu razinu, pa ćemo i dalje biti pod povećalom Europske unije.

Linić predstavio rebalans proračuna Saboru: Dok god popravljam štetu HDZ-a, mogu se hvaliti uspjesima

Prihodovna strana manja za gotovo tri milijarde kuna zbog ulaska u EU

Predstavljajući rebalans proračuna pred Saborom, ministar financija Slavko Linić je izvijestio da će prihodovna strana biti manja za gotovo tri milijarde kuna zbog ulaska u Europsku uniju i smanjenja prihoda od PDV-a, kao i poreza na dobit jer su njegovog plaćanja bile oslobođeni svi koji dobit reinvestiraju.

Linić tvrdi da Vlada nije vodila politiku štednje, da su mirovine ionako male, ali da su uveli red pa su npr. socijalne naknade ukinuli svima koji ih ne zaslužuju. Osvrnuo se i na deficit koji se penje na 5,5 posto.

"Rješavanje ovog deficita prije svega može biti u gospodarskom rastu, ali ne više u gospodarskom rastu koji je bio proklamiran za Hrvatsku i kojeg mnogi znanstvenici proklamiraju, potrošnja, potrošnja, potrošnja, s dugovima građana, onda to mogu biti samo nova radna mjesta i nove investicije", poručio je Linić.

HDZ-ovci su zamjerili Liniću što je pogriješio u projekcijama gospodarskog rasta, pa čak i danas kada Vlada tvrdi da bi mogli doseći 0,2 posto rasta, a svi predviđaju minus od 0,8 posto. Gordan Jandroković prozvao je ministra.

"Recite, a što ako ne bude 0,2 posto. Hoćete li vi snositi nekakvu odgovornost, kao što do sada niste snosili odgovornost za potpuno krive procjene 2012. godine, sjećate se, rast je bio plus 1,8. Na kraju završavamo s minus 2",kazao je Jandroković.

"Mogu reći, dokle god popravljam vašu štetu, vaše uništavanje hrvatske budućnosti, smatram da se mogu hvaliti s uspjesima", istaknuo je Linić.

Sabor o rebalansu proračuna - svi protiv svih

Replika na repliku, načelo 'svi protiv svih', međusobne optužbe oporbenih i vladajućih 'dale' su ton današnjoj saborskoj raspravi o Vladinu prijedlogu rebalansa ovogodišnjega državnog proračuna.

Kukuriku koalicija imala je sve preduvjete za uspjeh, Hrvatska je ušla u NATO i EU, oko nas bi trebala biti dobra atmosfera, a mi hrlimo u depresiju i ideološke podjele, rekao je laburist Branko Vukšić.

Političare na vlasti prozvao je da umjesto reformi ugađaju biračima, da su prije izbora 2011. "galamili" da im je posao osigurati građanima posao, a osigurali su neozbiljno rebalansiranje i nerealne proračunske planove.

Igor Rađenović (SDP) istaknuo je da su uvođenje reda, štednja i racionalizacija poslovanja politika aktualne Vlade, a sanacija zdravstva jedan od glavnih razloga rebalansa.

Na prozivke iz HDZ-a upitao je zašto HDZ-ove vlade nisu prepoznale potrebe gospodarstva, umjesto stečajeva osmislile predstečajne nagodbe, dokapitalizirale HBOR? Zašto su, pita, predana upravljačka prava u INI, zašto su zapošljavani razni Buljubašići u HEP-u i drugdje, zašto je u zdravstvu potpisan nerealan kolektivni ugovor?

Zašto je u zdravstvu stvoren novi dug od dvije milijarde kuna samo u ovoj godini, uzvratio je Rađenoviću bivši ministar zdravstva Darko Milinović (HDZ).

Frano Matušić (HDZ) kazao je da 2011., posljednjoj godini HDZ-ove vlasti, nije bilo gospodarskog pada, već stagnacije. Naslijedili ste stagnaciju, ali već 2012. gospodarstvo je palo dva posto, a ove će pasti 0,8 posto, rekao je Matušić.

Nezavisni zastupnik Damir Kajin rekao je da nitko ne traži amnestiju za dvije protekle godine, ali pita čemu amnezija za razdoblje 2003. - 2011. (kada je vladao HDZ). Tko će ulagati u Hrvatsku, opustošena smo zemlja, rekao je Kajin.

Zašto je opustošena, jel' Hrvatsku pogodio tajfun el ninjo ili nešto drugo, pita se Marin Jurjević (SDP) i odgovara da je to bio tajfun HDZ-ove vlasti duge 17 godina. U naletu tajfuna privatizacije otpuhano je 350 tisuća radnih mjesta, rekao je Jurjević.

Hrvatsku je, uzvratio mu je Darko Milinović (HDZ) najviše opustošio el komunizmonjino koji je u Splitu izazvao tsunami el Bajonjino.

Na Kajinovo spominjanje korupcije, Goran Jandroković (HDZ) upitao ga je je li pri tome mislio i na IDS, stranku čiji je bio dugogodišnji član, a o kojoj je nakon razlaza govorio kao o mafijaškoj organizaciji koja vlada Istrom?

Kajin tvrdi da se sa IDS-om razišao zbog toga što je otvoreno, mimo volje građana koalirao sa HDZ-om. I kad se "u to umiješalo nešto bijelo" - rekao sam dosta, izjavio je Kajin ne objašnjavajući što konkretno time misli.

Mladen Marelić (SDP) u raspravu je uveo elemente pobožnosti kazavši HDZ-ovcima kako bi svako jutro trebali paliti svijeću za zdravlje ministra financija da bi stigao ispraviti sve loše što su napravili.