Foto: Davor Pongračić/Cropix

GORDAN MARAS, ministar poduzetništva i obrta, komentirao je za Index najavu kolege Linića da će obrtnicima uvesti naplatu PDV-a po izdanoj, a ne naplaćenoj fakturi. 

"U ovom trenutku dok je pitanje nelikvidnosti jedno od najvećih problema hrvatskog gospodarstva, mislim da ne bi trebali ići s tim. Direktiva 112 Europske komisije dopušta nacionalnim zakonodavstvima da imaju posebne oblike naplate PDV-a kada se radi o malim gospodarskim subjektima. Predložit ću kolegi Liniću da to ostane u statusu u kojem je bilo i dosad, da fizičke osobe imaju naplatu po naplaćenoj fakturi. Ja ću mu to predložiti da on predloži kao amandman Vlade na postojeći zakon. Mislim da bi poslali krivu poruku ako bi obrtnicima i malim poduzetnicima u stanju ovakve nelikvidnosti dali još jedno opterećenje koje bi moglo dovesti do toga da jedan dio malog gospodarstva teško radi ili moguće čak prestane raditi", kaže Maras. 

PDV po naplati i za male tvrtke?

Ministar poduzetništva i obrta razmišlja da pogodnost s PDV-om sa obrta proširi na male tvrtke.

"Porezno rasterećenje trend je svugdje u Europi, a mislim da bi trebao biti i kod nas. Moj prijedlog će biti da da obrtnici do 2,5 milijuna kuna ne budu obveznici PDV-a dok ne naplate fakturu, a s malim tvrtkama koje bi također ušle u ovakav sustav, napravili bi puno. Mislim da to ne bi bio preveliki problem, a kada se riješi nelikvidnost, onda će državi biti svejedno, jer će se plaćati u rokovima pa će PDV biti plaćen prije. Mislim da bi država trebala i dalje osigurati povlaštenu poziciju za te najmanje poduzetnike, inače će veliki broj njih doći u probleme, a moguće i prestati s radom. Od 83 tisuće obrtnika velika većina je upravo radila na ovakav način, ja želim da to tako i ostane. Na kraju krajeva, obrtnici garantiraju cijelom imovinom i postavlja se pitanje hoće li itko htjeti tako raditi", kaže Maras. 

Zaštita obrtnika

Ministar nam je otkrio i par detalja u izmjenama Zakona o obrtu koje priprema.

"Idemo u izdvajanje dijela imovine, da ljudi ne garantiraju svojom kućom, nasljedstvom i dijelom poslovnog prostora, da im se to izuzme od ovrhe u slučaju nekog duga kojeg imaju kako bi ih zaštitili da mogu raditi i da im se kuće ne ovršuju za 50 tisuća kuna duga. Znači, da na neki način omogućimo elementarnu sigurnost s obzirom da smo maksimalno olakšali pokretanje poduzeća, a za ubuduće mislim da u Hrvatskoj treba definirati koja se zanimanja točno mogu u obrtu obavljati, što je inače standard mnogih država Europske unije. Postoje neka zanimanja koja su obrtnička, mi bi mogli napraviti njemački model gdje je 20-ak zanimanja isključivo moguće obavljati kroz obrt. Glavna prednost obrta bila je izražena specifičnim plaćanjem PDV-a. Kada bi to nestalo, de facto bi se izgubila glavna prednost i pitanje je kome bi se uopće isplatilo otvarati obrt", zaključio je Maras.