Foto: Hina

"PRILIKOM izrade Masterplana Ministarstvo zdravlja nije konzultiralo niti jednu instituciju niti stručno društvo koje okuplja hrvatske liječnike ili pacijente u Hrvatskoj. Ono je od svih relevantnih državnih institucija samo uzelo potrebne podatke i proslijedilo ih stranim konzultantima", tvrdi Hrvatska udruga bolničkih liječnika HUBOL, koja je ovaj plan proglasila nejasnim i nerealnim bez jasnih podataka kako će se ostvariti uštede. Tvrde kako će ovaj plan još dodatno produžiti liste čekanja, a samim time pogodovat će i privatnicima.

HUBOL smatra da je obaveza ministra pri predstavljanju Masterplana bila jasno iznijeti podatke pojedinačno o autorima Masterplana i njihovim referencama te ukupnom trošku izrade Masterplana i načinima njegova financiranja.

Za podjelu Hrvatske u četiri regije zdravstvenog planiranja, HUBOL tvrdi kako to nije novost u organizaciji zdravstvene bolničke djelatnosti, jer je i danas ona organizirana na modelu četiri regionalna središta s pripadajućim kliničkim bolničkim centrima, Zagreb, Osijek Split i Rijeka.

Bit će još duže liste čekanja

Što se tiče smanjivanja broja akutnih bolničkih postelja ističu kako će ono dovesti do do značajnog smanjenja broja postelja za elektivne dijagnostičke i terapijske zahvate, što će dovesti do dodatnog produljenja listi čekanja. Takva će situacija kažu pogodovati razvoju privatnog zdravstvenog sektora i obavljanju elektivnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u privatnim ustanovama.

Hrvatski liječnici iz HUBOL-a ističu kako su nejasni i kriteriji za spajanje bolnica (oni ne mogu biti svedeni samo na broj: postelja, liječnika i pregleda, već trebaju valorizirat i kvalitetu obavljenog posla), te da se u planu ne navodi način na koji će se organizirati i provesti spajanje bolnica i ne objašnjava način financiranja novostvorenih bolnica (koliki će biti njihovi mjesečni limiti.

"Iz plana proizlazi da vlasnike bolnica (uglavnom županije), kojima će se vlasništvo nad bolnicama vratiti 2 godine po obavljenoj sanaciji, nitko ne pita za mišljenje odnosno od njih se ne traži suglasnost za prosec fuzioniranja", rekao je predsjednik HUBOL-a dr. Trpimir Goluža.

Klasifikacija bolničkih postelja neprikladna za kliničku praksu

Za dnevne bolnice HUBOL tvrdi kako je predimenzioniran njihov potencijalni značaj i da se nerealno navodi da se najveći dio zdravstvenih problema stanovništva treba rješavati kroz dnevnu bolnicu. Kažu kako o nije moguće odrediti dekretom jer tretman u dnevnoj bolnici je ovisan o dijagnozi oboljelog i njegovom komorbiditetu.

"Ljudi neće bit manje i lakše bolesni jer je tako odlučio ministar radi financijske štednje", kazao je Goluža.

Navode kako je klasifikacija bolničkih postelja na akutne, one za produljeno liječenje i kronične nejasna pa je samim time i u kliničkoj praksi neprikladna za korištenje. Osim toga nedorečena je klasifikacija s nepoznatim cijenama skrbi po pojedinoj skupini postelja pa se napominje, postavlja pitanje koja je korist bolesnicima i zdravstvenim djelatnicima.

"Kvantificiranje potencijalnih učinaka nacionalnog plana razvoja bolničkog sustava također je upitno, da ne kažem sporno, a proračuni za procjenu učinka temeljeni su na DTS-u (dijagnostičko-terapijske skupine) po kojem se samo fakturiralo, ali nikad nije i plaćalo. Već bolnice imaju fiksne proračune, tzv. limite", objasnio je dr. Goluža.

"Financiranje iz EU fondova je floskula, ne znaju aplicirati za njih"

U zaključku analize Masterplana predsjednik HUBOL-a ističe kako su ih autori plana uvjerili da će se implementacijom predviđenih mjera i aktivnosti bitno smanjiti ukupni kapaciteti bolnica,  no nisu ih uvjerili da se pri tome neće dovesti u pitanje kvaliteta, učinkovitost i dostupnost zdravstvenih bolničkih usluga.

"Ozbiljan nedostatak Masterplana je nedostatak operacionalizacije odnosno pojašnjenja načina provedbe plana; smatramo da je to ovakav plan u svakom slučaju morao sadržavati. Financijski aspekt nedovoljno je razrađen: ne postoji egzaktan izračun niti opisno pojašnjenje na osnovu čega bi se moglo zaključiti kako se planira ostvariti ušteda od 400 milijuna kuna", rekao je dr. Goluža.

Iako se kaže, na više mjesta navodi racionalizacija u vođenju cjelokupnog bolničkog sustava, ne postoji specifikacija ušteda tako da se nameće pitanje je li ušteda uopće i moguća. Tim više što se u planu, objašnjava, uz povećanje cijena pružene zdravstvene usluge inzistira i na značajnom porastu obrtaja pacijenata, što će onda dovesti i do većeg broja pruženih zdravstvenih usluga u bolničkoj zaštiti.

"Pozivanje na mogućnost financiranja iz EU fondova puka je floskula, jer vodstva bolničkih ustanova nemaju potrebno znanje za apliciranje na EU fondove, a bolnički sustav nezadovoljavaju stroge uvjete. Zbog navedenog čini nam se da bismo nakon procesa saniranja bolničkog sustava  koji nije rezultirao sanacijom već nagomilavanjem novih gubitaka; nakon kratkotrajnog dezorganiziranja rada u bolnicama uvođenjem smjenskog rada; te iznenadnog odustajanja od višemjesečno proklamiranog izdvajanja nezdravstvenih usluga iz sustava zdravstva, tzv. outsourcinga, mogli dobiti i reformu bolničkog sustava bez bitnih promjena", kazao je dr.Goluža.

Za kraj je dodao kako HUBOL predočeni Masterplan smatra konglomeratom načelnih ideja bez jasnih provedbenih planova i nerealnih optimističkih prognoza bez egzaktnih izračuna.