Foto:  AFP (Arhiva - prosvjedi u Portugalu) 

ŠTO JE nezaposlenost veća, veća je i mogućnost izbijanja socijalnih nemira, smatra Međunarodna organizacija rada (ILO) koja upozorava na opasnost od politike koja zbog sve veće štednje zaboravlja tržište rada.

Trenutno nezaposleno 26,3 milijuna Europljana

Deutsche Welle podsjeća da je prema podacima ILO-a trenutno je nezaposleno 26,3 milijuna Europljana što je skoro deset milijuna više nego prije izbijanja krize 2008. godine. Isto tako stanje na tržištima rada u Europi je u prosjeku lošije nego prije krize s obzirom da samo pet zemalja ima veću stopu zaposlenosti nego 2008. godine. To su: Austrija, Njemačka, Mađarska, Luksemburg i Malta.

ILO navodi da je stopa nezaposlenosti u EU-u 10,9 posto, što je 4,1 posto više nego prije krize. Pri tome je nezaposlenost brže porasla u zemljama eurozone nego u ostalim članicama EU-a. Tako je u veljači 2013. godine dosegla povijesnu razinu od 12 posto. Sve više nezaposlenih bori se za sve manji broj novih radnih mjesta, napominje DW prenoseći podatke ILO-a.

Mladi ljudi bez posla, a sve više dugotrajno nezaposlenih

Posebno je bitno da je svaka četvrta mlada osoba u Europi nezaposlena, a u Grčkoj i Španjolskoj skoro svaka druga. Isto tako broj dugotrajno nezaposlenih se skoro udvostručio dok kriza više pogađa niskokvalificirane nego visokokvalificirane. Sve to navodi na zaključak kako se Europska unija nalazi pred socijalnim buntom.

"ILO vjeruje da je mogućnost izbijanja socijalnih nemira za 12 posto veća nego prije izbijanja krize. Što je gospodarska i politička situacija u nekoj zemlji gora, to je opasnost od socijalnih nemira u njoj veća. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je opasnost od izbijanja socijalnih nemira povećana u Grčkoj, Cipru, Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Sloveniji i Češkoj. S druge pak strane ILO navodi da su socijalni nemiri manje vjerojatni u Njemačkoj, Finskoj, Belgiji, Slovačkoj i Švedskoj", naglašava se izvještaju prenosi DW.

Kako izbjeći nemire?

Da ne bi došlo do nemira ILO predlaže europskim zemljama promjenu kursa – napuštanje politike štednje i samo štednje i orjentaciju na ciljane poticaje za tržišta rada.