Merkel bi prema anketama trebala ostati kancelarka, upitno je s kim će dijeliti vlast

Foto: Guliver Image / Getty Images

POSLJEDNJA ispitivanja javnog mnijenja uoči saveznih parlamentarnih izbora pokazuju da će Angela Merkel ostati njemačka kancelarka. Vjerojatno je još jedino otvoreno pitanje s kime će dijeliti vlast.

Angela Merkel je u krajnje povoljnoj situaciji: njezina stranka bi, prema anketama, trebala dobiti skoro 40 posto glasova. To znači da si može izabrati koalicijskog partnera i da nije ovisna o liberalima. Ako liberali ne uđu u parlament, moguća je koalicija sa socijaldemokratima. Doduše, i Merkel i njezin socijaldemokratski protukandidat Peer Steinbrück uvijek su iznova ponavljali kako ne žele tzv. veliku koaliciju. No nakon izbora sve je moguće, piše Deutsche Welle.

SPD i koalicijski partner, stranka Zeleni, prema posljednjim ispitivanjima javnog mijenja mogli bi osvojiti 36 posto glasova. Iz tog razloga najvjerojatniji je ishod koalicija CDU-a i SPD-a. SPD bi teoretski mogao do većine u parlamentu ako bi ušli u koaliciju sa Zelenima i Ljevicom. SPD i Zeleni odbijaju takvu mogućnost. Smatraju da Ljevica nije sposobna sudjelovati u vladi.

Ankete pak pokazuju da bi biračima najdraža bila velika koalicija CDU/CSU i SPD-a na čelu s kancelarkom Merkel, jer smatraju da bi takva vlada bila najkompetentnija kada se radi o socijalnoj pravdi i spašavanju eura. Za kancelarku ta bi konstelacija bila povoljna i zbog odnosa snaga u drugom domu njemačkog parlamenta Bundesratu. Ondje naime većinu imaju socijaldemokrati i Zeleni. Ako bi kancelarka ušla u koaliciju sa SPD-om, bila bi sigurna da njezina politika neće nailaziti na stalni otpor Bundesrata.

Naravno, Angela Merkel i dalje javno ističe kako najradije želi vladati zajedno sa liberalima, kao i do sada. Na pitanje ne bi li to bilo problematično, s obzirom na tijesnu većinu koju bi tada imala, Merkel uporno odgovara da takva situacija nije ništa novo u Njemačkoj i da je do sada uvijek dobro funkcionirala.

Pomagači nadgledaju izborni proces


"Izborni proces u Njemačkoj je transparentan u svakoj svojoj fazi", kaže Klaus Pötzsch iz Saveznog izbornog ureda. On je odgovoran za organizaciju i tijek svih saveznih izbora. U razgovoru za Deutsche Welle objašnjava da se na svakom biralištu nalazi osam ili devet pomagača, pa je zato moguće reagirati na sve izvanredne situacije.

U nedjelju 22. rujna u akciji je njih 630.000. U Njemačkoj izborni pomagač može biti svaka osoba starija od 18 godina. Oni se obično dobrovoljno javljaju, ali ih njihove općine mogu i same pozvati. Taj se poziv može odbiti samo uz navođenje nekog dobrog razloga. Prije izbora moraju pregledati jesu li kutije stvarno prazne, a kasnije kontroliraju osobne dokumente birača. Brinu se i za to da na biralištima nitko ne pokušava utjecati na birače. U 18 sati zatvaraju birališta i počinju brojati glasove.

"Rezultati se s birališta javljaju u općinsku upravu, koja ih potom dojavljuje okružnoj izbornoj komisiji", objašnjava Klaus Pötzsch. Ona pak rezultate prenosi pokrajinskoj komisiji, koja izvješćuje saveznu razinu.

Oko 30 posto glasača u gradovima koristi mogućnost slanja glasačkog listića poštom. Manipulacija tim glasovima je teoretski moguća. 2002. godine došlo je do manipulacija na izborima u Dachauu kada je krivotvoreno 400 takvih listića. Prijevara je otkrivena jer su svi listići bili popunjeni istom kemijskom olovkom. Za glasovanje se 2005. godine koristio i kompjutor, a 2009. godine njegovo korištenje ukinuo je Savezni ustavni sud jer izborni postupak mora biti proveden javno.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara