Merkel i Hollande pozivaju Porošenka i Putina: Morate surađivati kako bi riješili krizu u Ukrajini
Screenshot: YouTube
FRANCUSKI predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel "dugo su zajedno razgovarali" u srijedu s Vladimirom Putinom i s Petrom Porošenkom i pozvali ih "na suradnju radi uspostave primirja u Ukrajini", priopćilo je francusko predsjedništvo.
"Primili su na znanje prve poteze ruskih vlasti radi smirivanja stanja na istoku Ukrajine" i "pozvali ruskog i ukrajinskog predsjednika na suradnju radi uspostave mehanizma nadzora primirja uz potporu OESS-a", ističe predsjedništvo u priopćenju o zajedničkom telefonskom razgovoru četiri čelnika.
Usto su ih pozvali da pristupe "djelotvornu nadzoru rusko-ukrajinske granice" te "zatražili da uhićene osobe (na obje strane) budu što prije puštene".
"Pošto je ukrajinski predsjednik objavio plan za uspostavu mira i primirja, Francois Hollande i Angela Merkel su primili na znanje prve poteze ruskih vlasti radi smirivanja stanja na istoku Ukrajine", ističe se u priopćenju.
Napose su istaknuli "odluku koju je danas donijelo Vijeće Ruske Federacije o poništenju odobrenja za primjenu sile koje je ruski predsjednik dobio u ožujku".
Hollande i Merkel su "pružili potporu predsjedniku Porošenku kako bi što prije proveo mirovni plan koji je pripremio".
Ovaj telefonski razgovor je "dio političkog procesa početog na susretu ruskog i ukrajinskog predsjednika u Benouvilleu 6. lipnja", u prigodi proslave obljetnice savezničkog iskrcavanja u Normandiji, podsjeća francusko predsjedništvo.
Kerry traži od Putina konkretne mjere za ukrajinsku krizu
Američki državni tajnik John Kerry zatražio je u srijedu od ruskog predsjednika Vladimira Putina da "djelima a ne samo riječima" pokaže odlučnost u rješavanju ukrajinske krize.
"Više konkretnih mjera moglo bi promijeniti stanje na terenu", rekao je Kerry na sjednici NATO-a u Bruxellesu, pozivajući Putina da zatraži od proruskih separatista u Ukrajini da polože oružje.
"Mislimo da je važno da predsjednik Putin djelima a ne samo riječima pokaže da je potpuno opredijeljen za mir", rekao je Kerry na tiskovnoj konferenciji.
"Sretni smo što je predsjednik Putin zatražio od Dume (parlament) da povuče zakon o odobrenju djelovanja u Ukrajini. To je velik korak, ali to se može promijeniti u deset minuta, svi to znamo", dodao je.
Moskva je nešto ranije rekla kako se nada da će Kijev "čuti" njezine "pozitivne signale" kao što je odluka o poništenju parlamentarnog odobrenja o vojnoj intervenciji.
Ministri su također odobrili niz mjera koje Ukrajini trebaju pomoći da ojača svoju obrambenu sposobnost, a napose osnutak fonda za posebne namjene.
Ukrajina moli MMF da uzme u obzir probleme na istoku
Ukrajina je u srijedu zamolila Međunarodni monetarni fond da kad bude odlučivao od dodjeljivanju pomoći, uzme u obzir dodatni financijski teret što ga ta zemlja trpi u borbi protiv ustanka na istoku.
Bivša sovjetska republika Ukrajina primila je prvu tranšu od oko 3,2 milijarde dolara, od ukupno predviđenih 17 milijarda u dvogodišnjem paketu kojim bi trebalo popuniti osiromašene devizne rezerve i pomoći državnom proračunu. Misija MMF-a trenutačno u Kijevu razmatra ukrajinske gospodarske performanse pa će zatim odlučiti o oslobađanju iduće tranše.
Premijer Arsenij Jacenjuk rekao je u srijedu kako ima "dosta pozitivne nade" da će Ukrajina dobiti drugu tranšu jer vlada ispunjava sve nužne kriterije. No dodao je i da se nada da će MMF uzeti u obzir koliki je ukrajinskome proračunu teret nepredviđeni vojni trošak za sukob s proruskim pobunjenicima na istoku zemlje.
"Na početku pregovora s MMF-om nitko nije očekivao toliki trošak za obranu i sigurnost", rekao je Jacenjuk na sastanku vlade. "Naši partneri iz MMF-a uzet će u obzir sve te nove izazove i složenost stanja u Ukrajini", dodao je.
Dvije glavne ustaničke regije, Donjeck i Luhansk zajedno daju 18 posto ukupnog ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati