Milanović: Hrvati u BiH mogu računati na pomoć koja je ključna za njihov opstanak

Foto: Hina

PREDSJEDNIK hrvatske vlade Zoran Milanović potvrdio je u utorak kako Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu računati na nastavak pomoći koja će biti usmjerena na potporu institucijama i projektima od ključnog značenja za njihov opstanak u toj zemlji.

Na kraju svog dvodnevnog radnog posjeta BiH, Milanović je obišao franjevački samostan u Gučoj Gori te bolnicu u Novoj Biloj, čiju je izgradnju i opremanje financirala hrvatska vlada, a boravak u središnjoj Bosni završio je obilaskom Jajca.

Bolnica "Dr. fra Mato Nikolić" financirana je iz hrvatskog proračuna s više od 500 milijuna kuna i predstavlja najznačajniju zdravstvenu ustanovu u središnjoj Bosni.

"Ovo je jedna važna institucija u koju ćemo ulagati i dalje", najavio je Milanović.

Kazao je kako ulaganje u takve institucije za Hrvatsku predstavlja razmjerno mala izdvajanja, dodajući kako se iznosi utrošeni za bolnicu u Novoj Biloj "podijele raznoraznim prijateljima i nogometašima", koja međutim iznimno puno znače za ljude u BiH.

Očuvanje identiteta

Milanović je kazao kako su mu i gospodarstvenici te predstavnici lokalne vlasti iz općina središnje Bosne kazali da je nastavak pomoći Hrvatima nužan, no treba ga usmjeriti na institucije koje će pomoći očuvanju njihova identiteta. "Nema toga puno, ako se projekti dobro pripreme", kazao je hrvatski premijer.

Dodao je kako vlada ne može utjecati na odluke gospodarstvenika iz Hrvatske gdje investirati, no podsjetio je kako to oni već čine upravo na području središnje Bosne.

Milanović je potvrdio kako postoji mogućnost da se na području središnje Bosne otvori i konzularni ured Hrvatske, jer tamo živi oko 100 tisuća Hrvata.



Nova Bila, gdje je boravio Milanović, u sastavu je općine Travnik gdje je prije rata živjelo 26 tisuća Hrvata, a danas ih je manje od 16 tisuća.

Načelnik općinskog vijeća Travnika Niko Grganović kazao je Hini kako su Hrvati ove općine možda najveći stradalnici na području središnje Bosne, no o tome se malo zna i govori.

Podsjetio je na masakr nad oko 40 Hrvata s područja Bikoša, za što do sada nitko nije odgovarao.

"Neposredno nakon rata ubijeno je sedam hrvatskih povratnika. Počinitelji tih nedjela također nisu identificirani, niti je itko procesuiran", kazao je Grganović.

Koncentracija sve manjeg stanovništva

Hrvati koji su ostali živjeti u travničkoj općini koncentrirani su uglavnom u Novoj Biloj, no Grganović ističe kako postoji zanimanje za povratak i u druge dijelove općine, no pomoć za to sporo pristiže.

Iako je Hrvatska ranije odobrila nabavu građevinskog materijala za obnovu oko dvije tisuće kuća na području Travnika u vlasništvu Hrvata, na to se i dalje čeka zbog unutarnjih problema u BiH.

Kao i brojne druge općine, konstatira Grganović, i Travnik je suočen s problemom odlaska sve većeg broja mladih koji masovno traže posao u inozemstvu.

Guča Gora također je u sastavu travničke općine. Prema svjedočenju fra Drage Pranješa, gvardijana samostana sv. Franje Asiškog, u gučegorskoj župi je prije rata živjelo oko tri tisuće Hrvata-katolika, a sada ih je tek oko devetsto.

Samostan koji za Hrvate središnje Bosne ima izniman povijesni značaj jer potječe još iz 14. stoljeća, 1945. je potpuno zapaljen i uništen da bi ga nakon obnove ponovo potpuno devastirali pripadnici Armije BiH tijekom rata od 1992. do 1995. godine. Tada je u cijelosti uništena i bogata samostanska knjižnica.

Od 2002. godine počela je obnova koju je pomogla i hrvatska vlada proračunskim sredstvima, no za dovršetak rekonstrukcije potrebno je još nešto više od 550 tisuća eura pa se fra Drago nada nastavku pomoći.

"Mi se ovdje grčevito borimo za opstanak i svaka nam je pomoć dobro došla", kazao je gučegorski gvardijan koji predvodi malenu zajednicu od tek sedam franjevaca u tom mjestu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara