Foto: Dragan Matić / Cropix

NAJAVA moguće prodaje kutinske Petrokemije ruskom Gazpromu u Kutini je zazvonila na uzbunu. Dok Sindikat energetike, kemije i nemetala poziva Vladu da se očituje o stvarnim namjerama, premijer Milanović umiruje - nikakva odluka o Petrokemiji još nije donesena. Rusi su pak zainteresirani, potvrdio je prvi potpredsjednik Radimir Čačić.

"Vlada razgovara o svemu što može biti dobro za gospodarsko stanje u Hrvatskoj", rekao je premijer. I dok je isključio mogućnost privatizacije strateških resursa, poput JANAF-a i naftovoda, onu Petrokemije ostavio je otvorenom. Da su Rusi za Petrokemiju ali i neke druge tvrtke zainteresirani, potvrdio je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.

"Osim učešće u Plominu i u Sisku potencijalno su to još i Petrokemija i proces privatizacije Hrvatske poštanske banke", rekao je Čačić.

Opet se stvara Stožer za obranu tvrtke?

Navodna namjera prodaje jedine domaće tvornice umjetnog gnojiva s nevjericom je odjeknula u Petrokemiji. Radnici su spremni nakon dugo godina opet aktivirati Stožer za obranu tvrtke. Glasnogovornik stožera i povjerenik sindikata EKN-a Željko Klaus kaže da od Vlade samo očekuju poštivanje Sporazuma iz 1998. godine, potpisanim nakon velikih prosvjeda zbog pokušaja kuponske privatizacije od tadašnje vlasti.

"U tom sporazumu je najvažnija odrednica da će Vlada RH, odnosno hrvatska država zadržati 51 posto vlasništva u Petrokemiji s obzirom na njezin strateški značaj", kaže Klaus.

Banske dvore podsjećaju da Petrokemija, za razliku od niza drugih tvrtki, uspješno posluje. "Petrokemija proizvodi hranu za proizvodnju hrane, Petrokemija je regionalni igrač, imamo znanje i pamet i zaista ne vidimo razloga da bi to trebalo prepustiti u ruke stranaca. Ako je ovakva tvornica dobra Rusima, zašto nije dobra Hrvatima", upitao se Klaus.

"Najvažnije je sačuvati strateške resurse"

Mogućnost prodaje Petrokemije u Zadru je komentirao predsjednik Ivo Josipović. "U onim slučajevima u kojima nemamo dovoljno novaca da određena tvrtka napreduje onda treba razmišljati o stranim investitorima. Ne bih apriori govorio o niti jednoj tvrtki posebno i vjerujem da će Vlada učiniti najbolje u interesu hrvatskog gospodarstva. Ono što je najvažnije sačuvati su strateški resursi i prirodna kulturna bogatstva", kaže Josipović.

Ministar poduzetništva Gordan Maras smatra kako nema potrebe da država upravlja cijelim nizom tvrtki, a Hrvatska se mora otvoriti novim tržištima. U sindikatu, pak, pušu i na hladno.

"Privatizacija ne znači nužno samo prihode od prodaje u državnom proračunu, ona znači i zajednička ulaganja, znači otvaranje novih radnih mjesta i tržišta. U tom smislu svaka takva privatizacija ima moju podršku", rekao je Maras.

"Zar ćemo zaista prodavati sve u državi"

"Zar ćemo zaista prodati sve u ovoj državi samo zato što možda imamo manjak u proračunu. Otkud ministar Maras zna da bi taj nekakav novi vlasnik otvarao nova radna mjesta u Petrokemiji. Uostalom, svjedoci smo i ovih dana Deutsche Telekoma i svega ostalog. Dakle, nama nitko ne garantira da će se ovdje otvarati nova radna mjesta ili nešto drugo", kaže Klaus.

Inače, najava prodaje povećala je interes za dionice Petrokemije na Zagrebačkoj burzi, premda je Uprava tvrtke izvijestila da jedina saznanja o privatizaciji ima iz medija.

Na cijelu priču oko Petrokemije osvrnula se i šefica HDZ-a Jadranka Kosor. Zanimljivo kako u kampanji Kukuriku Vlada priču o mogućoj prodaji nije spominjala jer da jest rezultati bi bili drugačiji.

"Nastavak politike 'prodaj sve što se prodati da'"

"To je jasno da odluka još nije donesena. To je jasno jer je do sada praksa ove Vlade da puste balone kroz medije i da onda to što su malo istestirali zapravo i ostvare. Kada Vlada donese odluku o Petrokemiji bit će kasno i zato mislim da je važno itekako upozoravati", rekla je Kosor koja je dodala da se svakako radi o iznimno važnom pogonu, odnosno o nečemu što je strateški važno za Hrvatsku.

"Ako Vlada to zaista učini, a ima najava i za druge tvrtke, odnosno udjele koje država ima u tim tvrtkama, to je samo nastavak strategije i politike iz 2003. koja je glasila 'Prodaj sve što se prodati da'. Podsjećam, 2003. tadašnja koalicija na čelu sa SDP-om prodala je INA-u, odnosno 25 posto plus jednu dionicu INA-e i od tada počinje svaki naš problem s INA-om", zaključila je Kosor.