Milanović: Tko ne razumije Tita, ne može razumjeti ni Tuđmana

Milanović: Tko ne razumije Tita, ne može razumjeti ni Tuđmana

Foto: FAH

PREMIJER Zoran Milanović rekao je u subotu, na svečanoj akademiji u povodu 70. obljetnice pobjede nad fašizmom, kako oni koji ne razumiju hrvatsku povijest i ne shvaćaju ulogu Josipa Broza Tita prije 70 godina te ulogu hrvatskog ratnog predsjednika Franje Tuđmana desetljećima kasnije, ne razumiju u kakvim se teškim situacijama nalaze državnici u tako teškim vremenima.

"Te ljude treba razumjeti, to su naši lideri i takvi su kakvi su - kom krivo kom pravo, bolje od njih nemamo i s njima moramo živjeti. To je hrvatska povijest", istaknuo je Milanović na svečanoj akademiji održanoj tijekom koje je upozoreno da i danas u Hrvatskoj i u Europi jačaju snage ksenofobije i netrpeljivosti prema drugima i drugačijim.

Svečanoj akademiji, održanoj u dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, Vlade i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, nazočili su predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, ministri Orsat Miljenić, Gordan Maras, Mihael Zmajlović i Berislav Šipuš, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, saborski zastupnici, međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač, generali i admirali Oružanih snaga RH, preživjeli borci NOB-a, predstavnici HAZU-a, vjerskih zajednica te diplomatskog zbora u RH.

Milanović: Antifašistička borba bila je borba dobra i pravde protiv nepravde i zla

Podsjetivši da je jučer u povodu ove obljetnice bio u Pazinu u Istarskoj županiji, istaknuo je da Istra ne bi danas bila u sastavu Republike Hrvatske da nije bilo hrvatskih partizana. "Kome krivo, kome pravo. To je činjenica i istina, a onaj tko to ne razumije, ne razumije Hrvatsku", rekao je.

Naveo je i da Hrvatska iz Drugog svjetskog rata ima i svoju autentičnu priču, kakvom se ne može pohvaliti skoro niti jedan drugi Europski narod, bolnu priču koja je u crno zavila mnoge obitelji i krajeve, narode i vjere. "U Narodnooslobodilačkoj vojsci, sastavljenoj od Hrvata i Srba, bilo je 300.000 ljudi, razmjerno najviše na području bivše Jugoslavije i neusporedivo više od bilo koje druge europske države. Svi su pali pod Hitlerom i Musolinijem, a jedino se ovdje vodio rat iz uvjerenja, iz osjećaja pravde i rat za slobodu", istaknuo je.

Milanović je kazao i da mnogi koji su krenuli u antifašističku borbu krenuli iz osjećaja za pravdu i nisu znali što je komunistička partija i tko je na čelu tog pokreta. "To je bila borba dobra i pravde protiv nepravde i zla. Jedino tako se može objasniti taj masovni pokret koji je išao samo za ljudskim vrijednostima. Na drugoj strani se jednostavno nije smjelo biti", kazao je.

Upozorio je i da su demografski gubici u antifašističkoj borbi bili ogromni, pa se samo u Makarskoj na spomeniku poginulima nalazi gotovo tisuću imena, većinom mladih muškaraca koji su poginuli i nestali u borbama u Drugom svjetskom ratu. "Takve gubitke hrvatski narod nikada nije imao, to treba pamtiti i to nema veze s ideologijom. Nama je prijetila opasnost da nestanemo i te spomenike treba čuvati", rekao je.

Milanović je kazao i da danas živimo u državi koja je nastala u teškom ratu u kojem nam je prijetilo porobljenje i da ljudi koji su dali svoje živote i zdravlje zaslužuju najdublje poštovanje.

"Oni koji ne razumiju hrvatsku povijest i ne shvaćaju koja je bila uloga Josipa Broza Tita prije 70 godina i koja je bila uloga hrvatskog ratnog predsjednika Franje Tuđmana desetljećima kasnije ne razumiju u kakvim se teškim situacijama, prijeporima i zavrzlamama nalaze državnici u tako teškim vremenima. Te ljude treba razumijeti, to su naši lideri i takvi su kakvi su - kom krivo kom pravo, bolje od njih nemamo i s njima moramo živjeti. To je hrvatska povijest", istaknuo je Milanović.

Naglasio je i da u spominjanjima zločina koji su se dogodili nakon 1945., treba jasno razlučiti "žal i nostalgiju za propalom državom koja je ukrala hrvatsko ime, i žal za žrtvama koje su stradale, što se nije smjelo dogoditi. Dodao je i da će se i ove godine u Teznom pokloniti mladim ljudima koji su tada žrtvovani.

Upozorio je i da u Europi ponovno jačaju snage ksenofobije, neprijateljstva i netrpeljivosti i poručio da to neće proći, zaključivši govor riječima "No pasaran!"

Leko: Tko pokušava negirati značaj antifašističkog pokreta, radi na štetu hrvatske demokratske države

I predsjednik Sabora Josip Leko upozorio je kako svatko, tko danas pokušava negirati značaj antifašističkog pokreta, radi na štetu današnje hrvatske demokratske države. "Svaki pokušaj negiranja vrijednosti antifašizma znači i negiranje europskih vrijednosti bez kojih Hrvatska ne bi bila ono što jest - moderna, europska i demokratska država", kazao je. Naglasio je i da je demokratska Hrvatska 90-tih godina u Domovinskom ratu pokazala da pripada krugu antifašističkih država i naroda, što smo potvrdili i ulaskom u EU. "Republika Hrvatska smogla je demokratske snage da preispita svoju političku prošlost", istaknuo je Leko.

Habulin: Ne treba žaliti za poraženom NDH

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin upozorio je da i danas, nakon 70 godina od pobjede nad fašizmom, u Hrvatskoj ima onih koji samo vjeru, naciju i obitelj ističu kao jedine vrijednosti, a pojednici i grupacije brane zločince i njihove zločine. "Da nije bilo narodnooslobodilačke i antifašističke borbe, sudbina Hrvata i drugih naroda bila bi drugačija. Antifašizam nije komunistički i stranački, već je uvjerenje koje ne poznaje stranke ni granice", rekao je.

Upozorio je kako se, iako živimo u demokratskoj državi, u dovoljnoj mjeri ne osuđuje širenje vjerske, nacionalne i rasne mržnje te isticanje fašističkih simbola. "Ne bi trebalo posjećivati Bleiburg i tamo žaliti za poraženom NDH. Trebalo bi obilaziti mjesta stradanja ljudi, paliti svijeće i pokloniti se s pijetetom - iako su bili na pogrešnoj strani, bili su žrtve rata", kazao je Habulin.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara