Milanović i Mrsić uništavaju poduzetnike: 100.000 kn kazne ako ne nadziru slobodno vrijeme radnika

Milanović i Mrsić uništavaju poduzetnike: 100.000 kn kazne ako ne nadziru slobodno vrijeme radnika

Foto: FAH

"TAKO je to kad nema javne rasprave. Oni s jednom rečenicom unište cijeli pravilnik".

Tim je riječima u razgovoru za Index Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), komentirao novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koji je na snagu stupio u ožujku ove godine.

> HUP: Smatramo da je naše primjedbe potrebno uvažiti

Predmetni "oni" su birokrati Ministarstva rada i mirovinskog sustava, na čelu s Mirandom Mrsićem, s kojim će Lovrić i predstavnici udruge na kojoj je na čelu, kako nam kaže, uskoro razgovarati ne bi li se Pravilnik usuglasio s logikom i zdravim razumom.

"U Pravilnik je uveden novi pojam, tako da poslodavci moraju voditi podatke o nenazočnosti radnika na poslu. Praktički se mora evidentirati privatni život radnika, njegovo slobodno vrijeme, neradni vikendi i popodneva", objašnjava Lovrić.

Ako se evidentira rad, vidi se i nerad

Ministarstvo rada se pri donošenju ovakvog pravilnika, kaže Lovrić, vodilo logikom zaštite prava radnika na slobodno vrijeme: željeli su napismeno vidjeti dokaze da radnik doista ima zakonom zajamčeni dnevni i tjedni odmor. No, propisana odredba, tvrdi Lovrić, nema smisla, a poslodavce nepotrebno izlaže potencijalnim drakonskim kaznama.

"Ako vodimo evidenciju o radu, logično je da se iz nje može vidjeti i u kojem razdoblju radnik nije radio. U odsutnosti radnika, poslodavac vodi evidenciju o vremenu koje mu plaća. Kada ste na bolovanju, evidentiraju se sati koje bi inače odradili, isto kao i ako ste na godišnjem odmoru. Kakvog smisla ima da vodite evidenciju o privatnom životu radnika?", pita se Lovrić.

Kakva je bila svrha donošenja takvih propisa, pokušali smo se raspitati u Ministarstvu rada. Odgovore na pitanja poslana putem e-maila, međutim, nismo dobili. Nismo tako saznali kako Mrsićevo ministarstvo odgovara na kritike upućene iz redova poslodavaca, niti smatraju li da novi Pravilnik nepotrebno otežava poslovanje. Sporne odredbe su u međuvremenu i dalje na snazi, a poslodavcima koji ih se ne pridržavaju prijete globe do 100 tisuća kuna.

"Problem je što iza toga stoje brutalne kazne. Poslodavcima koji ne vode uredno evidenciju prijeti od 61 do 100 tisuća kuna kazne. Od 31 do 60 tisuća kuna kazne poslodavcu prijeti ako radniku nije omogućio dnevni ili tjedni odmor. A prema njihovoj logici, ako slobodno vrijeme nije evidentirano, onda se nije ni dogodilo", kaže Lovrić.

Što više odredbi, veći troškovi poslovanja

Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pritom pojašnjava i značenje termina dnevni i tjedni odmor, koje propisuje Zakon o radu.

"Kad govorimo o dnevnom odmoru, ne radi se tu o pauzama koje radnici uzimaju. Prema zakonu, radnik tjedno mora imati 36 sati neprekinutog odmora, a između dva radna vremena mora biti najmanje 12 neprekinutih sati, odnosno osam neprekinutih sati na sezonskim poslovima na kojima se radi dvokratno. Prije je bila propisana još veća glupost, da svugdje mora biti 12 sati pa u hotelima gdje konobari rade npr. samo ujutro i navečer nije uopće bilo moguće organizirati posao", kaže Lovrić.

Dodaje da su u njegovoj Udruzi, kada su prvi put vidjeli pravilnik, mislili da se radi o nenamjernoj pogrešci. Šokiralo ih je stoga priznanje Ministarstva rada da su spornu odredbu donijeli - namjerno.

"Zamislite kako to u praksi izgleda. Sad malo karikiram, ali ako je radnik na bolovanju kako da ja to evidentiram? Kao osam sati bolovanja i 16 sati nerada? A sve to, naravno, generira i nove troškove poslovanja, pojavljuju se novi obrasci koje treba popunjavati. Tako da, ovo je jedna nepotrebna situacija, za koju se nadam da će što prije biti razumno riješena", tvrdi Lovrić.

Majstori za karikiranje zakona

Naglašava i kako ovo nije prvi put da se slične stvari događaju. Hrvatski je birokratski aparat, kaže Lovrić, posebno stručan kada treba iskarikirati zakonske odredbe.

"Sjetimo se samo kako je izgledala fiskalizacija, zatvaranje lokala zbog par kuna. Pa onda one rasprave o tome u kojem trenutku račun treba biti donesen na stol. Pa treba li na njemu pisati gotovinsko plaćanje ili gotovina. Imali smo onda i one priče oko turističkog PDV-a. Pa je bilo pitanje kako se obračunava PDV ako ste kuglicu sladoleda pojeli na terasi kraj mora ili tri metra dalje. A posljedice takvih propisa su velike. Ne mislim da se radi o zloj namjeri, ali u društvu se stvara atmosfera straha i malim je poduzetnicima nemoguće poslovati ako stalno strahuju koja će ih inspekcija zbog čega kazniti", kaže Lovrić.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara