Foto: Hina

MINISTAR pravosuđa Orsat Miljenić u ekskluzivnom intervjuu za Media servis otkrio je detalje razgovora s Viviane Reding oko tzv. lex Perkovića, ali i zašto se ide u promjene Ustava.

Ne štitimo Perkovića, ne štitimo nikoga, ponovio je danas ministar Miljenić. "Nama sada neki prigovaraju da smo nekoga htjeli štititi, a ja ih pitam zašto niste promijenili zastaru prije koja ih štiti sve? I političke ubojice i ove druge. Dakle, 22 godine mi imamo državu, toleriramo da ti predmeti idu u zastaru, svima je to jako dobro, svi - ha, ha, ha. Mi bi znate ali zastara je, ne možemo ništa", rekao je Miljenić.

Priznao je kako postoji teoretska mogućnost da nakon stupanja Zakona o europskom uhidbenom nalogu na snagu netko zatraži izručenje hrvatskog branitelja.

"Pa bojim se da postoji, zato što čitav niz zemalja ide ka toj univerzalnoj jurisdikciji. Neke od osoba koje mogu tvrditi da su žrtve su i državljani tih zemalja. I bojim se da postoji ta teoretska opasnost. Meni je jako žao da to nije bilo shvaćeno i prihvaćeno u Saboru, nego su se s tim izrugivali i ismijavali. Nadam se da se to neće dogoditi. I postavlja se pitanje, svi oni koji seu se s nama izrugivali, što će tada reći, ako se to dogodi. Ja zbilja ne znam, ne bih im htio biti u koži", rekao je Miljenić.

Grbin: Sporan je rok primjene europskog uhidbenog naloga

"NIŠTA sporno u lex Perković, osim roka primjene europskog uhidbenog naloga nema", poručio je predsjednik Odbora za Ustav, SDP-ov Peđa Grbin, komentirajući, nekima spornu odredbu da se osobu protiv koje se vodi postupak ne može izručiti.

"Zakon kojim se predlaže izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, odnosi se samo na ograničenje primjene tog zakona prije 7. kolovoza 2002. godine. Ostale odredbe Zakona o izmjenama i dopunama koji je usvojen u lipnju ove godine, nisu sporne niti nama, a niti Europskoj komisiji, pa ne vidimo razloga zašto bi se iste odredbe mijenjale", kaže Grbin.

Stav EK nije bio da se zakon mora vratiti u oblik kakav je bio 2010. godine, rekao je Grbin.

"To nikad nije bio stav Europske komisije jer ako proučite Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji iz lipnja ove godine, primijetit ćete da se u njega ugrađuju i određene europske odluke koje su donijete nakon 2010. godine, pa primjerice u njemu imamo jednu cijelu novu glavu koja regulira pitanje mjera opreza", ističe Grbin.

Komentirao je i slučaj Josipa Perkovića, odnosno mogućnost da bi eventualni sudski postupak u našoj zemlji onemogućio izručenje Njemačkoj.

"Ako se suđenje za jedno kazneno djelo vodi u državi članici, tada su vrlo jasno pripisane odredbama okvirne odluke da se ta osoba ne izručuje onoj drugoj državi iz koje je stigao zahtjev za izručenje. Ne znam što će se dogoditi s gospodinom Perkovićem. Ne znam je li za njega došao europski uhidbeni nalog, ne znam hoće li biti procesuiran u Republici Hrvatskoj, kako će sudske vlasti Republike Hrvatske odlučivati ako taj zahtjev za izručenjem dođe", rekao je Grbin.