Ministarstvo financija: Prihodi su manji 3,5 posto, u prvih osam mjeseci u proračun stiglo 70,2 milijarde kuna

Foto: Ilustracija

MINISTARSTVO financija je obznanilo kako su prihodi proračuna u prvih osam mjeseci ove godine za 3,5 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Kako navode, u proračun je do kraja kolovoza stiglo 70,2 milijarde kuna.

"Zbog netočnih informacija koje su objavljene u medijima, priopćujemo sljedeće:

Ukupni prihodi proračuna u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2013. godine ostvareni su u iznosu od 70,2 milijarde kuna. To je 2,5 milijardi kuna ili 3,5 posto manje nego u istom razdoblju 2012. godine.

Prihodi od poreza na dodanu vrijednost, koji su iznosili 26,4 milijarde kuna manji su za 335 milijuna kuna, kao posljedica ulaska u EU s obzirom da je došlo do jednomjesečnog pomaka plaćanja ovog poreza pri uvozu robe, u iznosu od 1,4 milijarde kuna u kolovozu.

Najveće očekivano smanjenje ostvareno je kod prihoda od poreza na dobit koji su iznosili 3,8 milijardi kuna ili 1,8 milijardi kuna manje nego prethodne godine, ali prvenstveno kao posljedica poreznih olakšica kojim se poduzetnicima omogućilo da ne plate ovaj porez ako reinvestiraju ostvarenu dobit.

Svi ostali prihodi ostvaruju se uglavnom bolje nego u istom razdoblju protekle godine, odnosno u skladu sa godišnjim planom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Posebno skrećemo pažnju da je Državna riznica Ministarstva financija u cijelom razdoblju točno u planiranim terminima isplaćivala mirovine, plaće i sve ostale naknade proračunskim korisnicima. Isto tako su do kraja dana izvršavani svi nalozi koje su proračunski korisnici unijeli u sustav Državne riznice vezano za plaćanje svojih materijalnih ili drugih obveza. Da je likvidnost zadovoljavajuća govori i podatak da je saldo trezorskih zapisa u posljednja tri mjeseca smanjen za 2,3 milijarde kuna. Osim toga u protekla tri mjeseca Državna riznica uopće nije koristila bankarske kredite za likvidnost unutar mjeseca već je sve obveze izvršavala unutar planiranih i ostvarenih prihoda", stoji u priopćenju Ministarstva financija.

"Potpuno katastrofalna gospodarska politika Vlade je rezultirala time da se proračun ne puni dovoljno"

Državni zavod za statistiku potvrdio je danas svoju prvotnu procjenu o padu BDP-a u drugom kvartalu ove godine za 0,7 posto na godišnjoj razini. Osim već sedmog kvartala zaredom u kojem bilježimo gospodarski minus, on je sve veći i u državnom proračunu koji se puni slabije od planiranog, pa u Banskim dvorima već kroje novi rebalans.

Gdje će Vlada tražiti uštede zasad se samo nagađa, a odgovor nema ni ministar Gordan Maras. "To je pitanje za ministra Linića, ja vam mogu reći sigurno da nećemo ići za većim deficitom nego što je bilo planirano početkom godine. To je ono što non-stop govorimo i to je ono što non-stop govori ministar Linić. Ja sam uvjeren da će se on toga držati", rekao je Maras.

Minus u proračunu ne čudi oporbu."Potpuno katastrofalna gospodarska politika Vlade je rezultirala time da se proračun ne puni dovoljno, pa sve to skupa nije dovoljno", ističe HDZ-ov Željko Reiner.

Rezati bi se moglo na strani investicija, Vladi ne gine ni novo zaduženje, a nije isključena ni ušteda na području socijalnih davanja, smatra ekonomski analitičar Žarko Primorac. "Ovog puta to neće biti slučaj mirovine i plaća, osim onog što je već najavljeno, ali ako će se stvari ovako dalje razvijati, onda se ne bi trebalo čuditi da se desi i to u narednim mjesecima", smatra Primorac.

Dok neki stručnjaci smatraju da Linić problema s proračunom ima i zbog smanjenja PDV-a u turizmu, što je on nedavno ljutito prokomentirao. "Što me smeta? Kad mi vele da sam debil. Očito sam debil ako sam tri milijarde samo ovako bacio. To samo debili mogu raditi".

Primorac se u analize oko PDV-a ne bi upuštao, kaže najveći je problem što već godinama trošimo više nego što priređujemo, te se vuku samo kratkoročni potezi. Dok je tako, zaključuje, bit će minusa i u državnoj blagajni i gospodarstvu. "Oko nas je vrlo burno vrijeme u svjetskoj ekonomiji, svaka ozbiljna zemlja procjenjuje gdje je njeno mjesto u tome, kako će se ona snaći u sutrašnjim okolnostima, što treba poduzeti danas da bi sutra bilo u lakšim okolnostima. U ovoj zemlji time se nitko ne bavi", zaključuje Primorac.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara