Ministarstvo financija otvorilo javnu raspravu: Linić ukida i poticaje na stambenu štednju!

Foto: Al Jazeera

MINISTARSTVO financija na svojim je internetskim stranicama otvorilo javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.

"Primjena važećeg Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje dovela je do određenih nedostataka sustava stambene štednje u Republici Hrvatskoj. Predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje cilj je otkloniti poremećaje u gospodarstvu i spriječiti korištenje poticajnih sredstva iz državnog proračuna za poticanje sustava stambene štednje koji nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana Republike Hrvatske.

Sustav stambene štednje izravno je ovisan isključivo o isplaćenim državnim poticajnim sredstvima, uz izostanak optimalnog omjera depozita i odobrenih kredita. Stoga, zbog neučinkovitosti poticanja u sustavu stambene štednje, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, ukida se poticanje stambene štednje za sve uplate nastale nakon 01. siječnja 2014. godine", stoji na stranicama Ministarstva.

Ministarstvo predlaže ukidanje državnih poticaja stambene štednje, koji se isplaćuju u visini 10 posto od uplaćenih uloga. Napominju i da štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka od pet godina podižu ušteđeni novac te ga koriste u različite svrhe, a ne za rješavanje stambenog pitanja.

U Ministarstvu smatraju da bi na ovaj način mogli uštedjeti oko 200 milijuna kuna koje se na godinu isplaćuju iz državnog proračuna za poticanje stambene štednje.

"Sustav nije ispunio svoju svrhu"

"Republika Hrvatska donijela je navedeni Zakon 1997. godine, (stupio je na snagu 1.1.1998.), a u međuvremenu je višestruko mijenjan. Zakon propisuje uvjete za osnivanje stambenih štedionica i način njihova poslovanja, uvjete stambene štednje i stambenih kredita te uvjete, mjerila i postupak  korištenja državnih poticajnih sredstava za rješavanje stambenih potreba građana.

U pogledu odredaba koje propisuju državna poticajna sredstva (u daljnjem tekstu: DPS), valja naglasiti da se DPS isplaćuju u visini 10% od uplaćenih uloga stambene štednje, pri čemu je maksimalan ulog na koji se državna poticajna sredstva mogu obračunati, 5.000,00 kn godišnje po štediši.

Međutim, unatoč činjenici da je Hrvatska do sada isplatila više od 2 mlrd. kn državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini (trenutno je volumen kredita danih od strane stambenih štedionica cca 3,5 mlrd. kn), a udio kredita danih od strane stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima u RH iznosi tek 5,5% . Iz navedenog je vidljivo da ovaj sustav nije ispunio svoju prvotnu svrhu, odnosno nije potaknuo i omogućio značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.

Isto tako, prosječni omjer kredita i depozita u sustavu stambene štednje iznosi 54,1% (krajem 2012. godine), što upućuje na činjenicu da štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka od 5 godina podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja. Ovakav način funkcioniranja sustava stambene štednje upućuje na činjenicu da su stambene štedionice izravno ovisne o državnim poticajnim sredstvima, jer privlačenjem velikog broja štediša koji dobivaju državna poticajna sredstva, a koji nemaju interesa podići stambeni kredit, omogućuju financiranje stambenih kredita malog broja štediša koje ga uistinu koriste.

Nadalje, valja naglasiti da broj stambenih jedinica u Hrvatskoj premašuje broj obitelji za gotovo 30%, dijelom zbog depopulacije, a velikim dijelom i zbog činjenice da su ulaganja u kupnju stanova u proteklom desetljeću često bila motivirana povećanjem bogatstva, a ne rješavanjem stambenog pitanja. O zasićenju tržišta nekretnina govori i podatak o više od 20.000 neprodanih stanova u Hrvatskoj.

Imajući u vidu sve navedeno, zaključak je da je daljnje poticanje stambene štednje u Hrvatskoj neopravdano te da je ista sredstva koja se iz državnog proračuna godišnje isplaćuju u iznosu od cca 200 mil. kn potrebno svrsishodnije upotrijebiti.

Stoga se Izmjenama i dopunama Zakona predlaže ukidanje poticanja stambene štednje za sve uplate stambene štednje nastale nakon 01. siječnja 2014. godine", priopćili su iz Ministarstva financija.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara