S CILJEM očuvanja radnih mjesta i jačanja kvalitete usluga u turizmu, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), a na inicijativu Ministarstva turizma, za 2013. godinu pripremilo dvije posebne mjere pod nazivom "Stalni sezonac" i "Rad i nakon ljeta". Kako se napominje u posebnom priopćenju Ministarstva turizma spomenute mjere na snagu su stupile 15. siječnja ove godine te su dio  Mjera aktivne politike zapošljavanja. 

 

"Produljenje turističke sezone jedan je od najznačajnijih ciljeva Ministarstva turizma, a ostvarit ćemo ga pomoću izgradnje novih smještajnih kapaciteta te podizanja kvalitete postojećih, stvaranja novih turističkih sadržaja i motiva dolazaka turista, što će i jedno i drugo omogućiti novo zapošljavanje, što na određeno, a što na neodređeno vrijeme. Turizam je industrija emocija, koja omogućava gostima da se u svoje domove vrate s pričama o Hrvatskoj, a turistički radnici su prve osobe preko kojih gosti stječu dojam o našoj zemlji. Stoga je od iznimno velike važnosti imati zaposlene dobre radnike, a ove mjere će olakšati upravo to da poslodavci kvalitetne kadrove i zadrže.“, izjavio je ministar turizma Veljko Ostojić dok je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo da su nove mjere rezultat zahtjeva, s jedne strane, sezonaca u turizmu, a s druge strane, poslodavaca u turizmu. 

 

 

Mjerom "Stalni sezonac" se poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, do šest mjeseci godišnje sufinancira trošak doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima u vremenu kada ne obavljaju poslove kod poslodavaca, odnosno izvan sezone. U slučaju da radnik ne prihvati posao u narednoj sezoni, dužan je vratiti uplaćene doprinose produženog osiguranja, dok je uvjet za poslodavca da, uz zadržavanje broja stalno zaposlenih radnika, na neodređeno vrijeme zaposli 2o posto stalnih sezonaca godišnje. 

 

  

Mjera "Rad i nakon ljeta" omogućava poslodavcima iz djelatnosti turizma korištenje svih potpora i mjera iz nadležnosti HZZ-a. Dakle za ostvarivanje potpore, poslodavcu se po novom, prati samo prosječan broj radnika zaposlenih na ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme. Ukoliko želi daljnjih godinu dana zadržati radnika za kojeg na početku sezone u trenutku zapošljavanja nije koristio potporu, a koji mu se unutar sezone  pokazao kvalitetnim, može za istog bez prijave i povratka radnika u evidenciju HZZ-a podnijeti zahtjev za korištenje potpore. Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku subvencija za plaće i iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, a 30% za velikog poslodavca, i to za sve skupine osoba koje ispunjavaju uvjet za zapošljavanje uz potporu HZZ-a. Poslodavci moraju uredno isplaćivati plaće i doprinose te ostale obveze prema državi.