Foto: Arhiva

AGROKOROV Tisak i Adrisove iNovine započele su proces spajanja, čime će ova dva najveća lanca kioska u državi i formalno ozakoniti monopolsku poziciju na tržištu, piše Objektiv.

Nakon što je prije nekoliko godina Tisku pripojio tvrtku Slobodna Dalmacija - trgovina, Ivica Todorić pridružio je postojećoj mreži od 1300 prodajnih mjesta njih još dvjestotinjak po južnim dijelovima Hrvatske. Da bi u potpunosti postao "kralj kioska" još mu je nedostajala mreža od 350 prodajnih mjesta iNovina kao i 80 franšiznih prodajnih mjesta u Zagrebu, Rijeci, Istri, Kvarneru i sjevernoj Hrvatskoj koje kontrolira moćna rovinjska duhansko-turistička korporacija Adris.

Međutim, nije imao razloga žuriti. Unatoč tome što se radi o dvije različite tvrtke, koje doduše vlasnički jesu povezane, Tisak i iNovine zapravo su na tržištu funkcionirale kao kartel. Ponuda kupcima praktički je jednaka kao i uvjeti koji se zadaju proizvođačima da bi došli na njihove police. Najbolji dokaz za to je primjer dostupnosti cigareta. Naime, Tisak i iNovine još uvijek se uspješno opiru konkurenciji Tvornice duhana Rovinj, tako da kupci na njihovim prodajnim mjestima mogu pronaći samo TDR-ove cigarete i tek dio ponude Philipa Morrisa poput neprikosnovenog Marlbora. Izbacili bi i njega, ali je ta «premium» marka cigarete ipak previše tražena s obzirom da drži jedno od prva tri mjesta na tržištu. Ali su zato potpuno zatvorili vrata «brandovima» British American Tobacca poput Pall Malla ili Rothmansa kao i Japan Tobacco Internationalu koji drži Winston i Camel.

Cigarete kao ključ dogovora

I ne samo to. Koristeći činjenicu da pod svojom kontrolom imaju i TDR, što znači kontrolu praktički dvije trećine tržišta duhana i duhanskih prerađevina, pokušali su uništiti ionako u krizi posrnule vlasnike kioska i malih trgovina nametnuvši im toliko niske marže da su ovi morali odustati od prodaje TDR-ovih marki čime su dodatno smanjili prihode i time još više ugrozili opstanak na tako karteliziranom tržištu.

Ništa bolje uvjete nemaju niti novinski izdavači. Da bi plasirali svoje proizvode na tržište oni su primorani koristiti usluge Tiska i iNovina, odnosno Agrokora i Adrisa, i tako pristati na sve što ove dvije moćne korporacije traže od njih. Premda imaju rijetku sreću da dnevno posluju s ogromnom količinom gotovine koja se slijeva u njihove blagajne, na čemu bi im pozavidjele i prihodovno znatno jače kompanije, Tisak i iNovine nameću svoj ritam plaćanja što u praksi izgleda ovako: danas sam prodao tvoje novine, a platit ću ti ih za nekoliko mjeseci. Do prije nekoliko godina situacija je bila još gora s obzirom da je svaki izdavač, ako je želio da mu novine ili časopisi budu na kioscima u svim većim gradovima, odnosno svakoj županiji, morao je za tu uslugu Tisku platiti 60 tisuća kuna što je zaustavilo pokretanje brojnih projekata ili dovelo do gašenja različitih tiskovina čiji vlasnici suočeni i s padom prodaje nisu mogli izdržati tako veliki trošak.

U normalnim tržišnim okolnostima Tisak i iNovine bili bi najveći konkurenti. Međutim, kako je u Hrvatskoj sve izokrenuto na glavu, tako su se ove dvije tvrtke zapravo ponašale na sestrinski način. Praktički nijedan potez nije napravila jedna, a da njen primjer nije odmah slijedila i druga kompanija. Nakon spajanja, ovaj će monopol biti i ozakonjen. Ne treba biti posebno pametan pa dokučiti što će to značiti za sve one koji prodaju ili distribuiraju svoje proizvode na njihovim prodajnim mjestima.

Svojevremeno, tamo negdje krajem devedesetih godina, nakon što je za vrijeme vladavine Miroslava Kutle Tisak završio u stečaju, uz Adris ključni vlasnici tvrtke bili su izdavači koji su poslije jedan po jedan prepuštali svoje udjele Todoriću, a time iz ruku prepustili distribuiranje i prodaju svojih proizvoda. Proces je okončan kada je Tisak dokupio preostalih 50 posto udjela u Slobodnoj Dalmaciji trgovini. Puna priča, kao i ni cijena koju je imotski poduzetnik isplatio za kioske po Dalmaciji, nikada nije ispričana. Spekuliralo se o deset milijuna eura koliko je navodno Ninoslav Pavić u nekoliko tranši dobio za svoj udjel. S obzirom na premreženost ovog dvojca transakcija je možda izgledala potpuno drukčije. AZTN je, naime, 2005. godine naložio Paviću da zbog preuzimanja Slobodne Dalmacije mora izaći iz suvlasništva u Tisku, jer ne može imati kioske i u Tisku i Slobodnoj, pa je ovaj udio u Tisku (25 posto) predao Todoriću, što je nešto kasnije učinio i Večernji list, čime je Agrokor postao većinski vlasnik Tiska.

U Todorićevom Agrokoru potvrdili su medijima da Tisak i iNovine "idu u konsolidaciju poslovanja", nakon čega su i Agrokor i Adris objavili namjeru o ponudi za preuzimanje Tiska. "S obzirom na mali kapacitet tržišta i pritisak na rezultate poslovanja Tiska, kompanije Agrokor i Adris grupa kao njegovi najveći dioničari potpisali su sporazum iz kojeg proizlazi zajedničko djelovanje u naporima konsolidacije poslovanja i troškova radi održivosti poslovanja", poručili su iz Agrokora koji drži 54,1 posto udjela u Tisku, dok rovinjski Adris ima 25,9 posto. Tako Adris i Agrokor sada zajedno drže 1.909.122 redovnih dionica serije AII, odnosno 79,99 posto temeljnog kapitala Tiska.

Todoriću je potreban keš za kupnju Mercatora

Ekonomski analitičari kažu da će spajanjem doći do smanjenja troškova i čvršćeg povezivanja dviju grupacija, ne želeći spekulirati tko će zapravo koga preuzeti. Tek ispod glasa može se ovih dana čuti da je gotovo sigurno da će Adris, koji pliva u novcu, ustvari preuzeti Tisak i time pomoći svom starom kompanjonu Todoriću kojem pak nedostaje novca tako da zbog novih kreditnih obveza preslaguje korporaciju preuzimanjem preostalih dionica Konzuma i prebacivanjem poslovanja srpskog Frikoma na zagrebački Ledo što se tumači kao uvod u novi pokušaj prodaje ovog poduzeća. Također nikako ne treba izgubiti iz vida činjenicu da Todorić ne namjerava odustati od kupnje slovenskog Mercatora koji mu je nemjerljivo važniji od Tiska. S druge strane Adris bi i formalnim zaposjedanjem Tiska pod svoju kontrolu stavio tržište prodaje duhana u Hrvatskoj jer se većina cigareta kod nas i dalje prodaje na kioscima.

U brojkama to izgleda ovako: Tisak ima godišnji prihod veći od tri milijarde kuna. Prošle godine ostvario je dobit od 18 milijuna kuna. Prihod iNovina, nekadašnjeg Duhana, procjena je, kreće se oko 600 milijuna kuna. Zajedno će, dakle, imati, vrlo respektabilnih 500 milijuna eura godišnje gotovine što će im, uz najavljeno kresanje troškova, pomoći u daljnjem povećavanju dobiti unatoč padu prodaje duhana i prepaid bonova, na koji se stalno žale. Valja očekivati i dodatno jačanje u veleprodaji koje im je u krizi omogućilo zadržavanje postojećih pozicija i održavanje stabilnosti prihoda. TDR je, primjerice, u Hrvatskoj i dalje lider u prodaji cigareta s udjelom od 68 posto koji je tek dijelom načet prije svega zbog rasta prodaje rezanog duhana na koji sada otpada 11 posto tržišta duhana i duhanskih prerađevina u Hrvatskoj, a što je glavni uzrok pada prodaje TDR-ovih marki u 2012. godini za četiri posto. Ali s lanjskim prihodima od 3,4 milijarde kuna i dobiti od 584 milijuna kuna nema sumnje da će Adris takav «šok» preživjeti. Da bi u tome lakše uspjeli ne smiju dopustiti da im iz ruku izmakne kontrola nad kioscima jer u njihovoj strukturi prodaje na duhanske proizvode otpada 50 posto (novine se procjenjuju na desetak posto, a bonovi 30 posto). Također treba znati da se na kioscima proda 40 posto ukupno prodanih cigareta, iako čine svega 25 posto od ukupnog broja prodajnih mjesta.

Možda se spajanje ne dogodi, jer Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) još uvijek nije dala zeleno svjetlo. No s obzirom na činjenicu da muž ravnateljice AZTN-a Olgice Spevec radi u Agrokoru teško se možemo oteti dojmu da će Todorić osakaćen izaći iz ove priče. Glasnogovornica AZTN-a Snježana Vujisić Sardelić poslala nam je odgovor.

"Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zaprimila je prijavu namjere koncentracije Inovina i Tiska te je u skladu s člancima 19. i 20. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i Uredbom o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija, u tijeku ispitivanje potpunosti prijave. Po potpunosti prijave koncentracije, Agencija će na internetskoj stranici objaviti javni poziv zainteresiranim osobama da dostave pisane primjedbe i mišljenja o koncentraciji, kako bi prikupljeni podaci pridonijeli pojašnjenju odnosno boljem razumijevanju odnosa i stanja na mjerodavnim tržištima. Po završetku postupka ocjene koncentracije, Agencija će pravodobno izvijestitijavnost o svojoj odluci. Do tada, Agencija ne komentira postupke u tijeku", kazali su iz AZTN-a za Objektiv.