Foto: Ilustracija

MOODY'S ANALYTICS, vodeći nezavisni davatelj usluga ekonomskih prognoza, ovaj tjedan je objavio izvještaj o izgledima gospodarstva eurozone za 2013. godinu.

Prema analizi, eurozona će biti u recesiji veći dio 2013. godine jer je proizvodnja u razdoblju od siječnja do ožujka pala za 0,2 posto, što je šesti uzastopni kvartal pada BDP-a, te najdulje razdoblje recesije od 1999. godine, od kada je euro uveden kao valuta. Moody's očekuje daljnji pad eurozone od 0,4 posto u 2013. godini.

"Južna Europa ostaje epicentar dužničke krize bankarskog i javnog sektora, ali ni ostatak regije ne stoji mnogo bolje. Visoka razina duga, posebno javnog sektora, ostaje glavni problem zemalja eurozone", izjavio je Petr Zemcik, direktor ekonomskih istraživanja Moody's Analyticsa. "Prosječni odnos javnog duga prema BDP-u iznosi 90 posto u zemljama eurozone te i dalje nastavlja rasti kako BDP pada. Ovo postaje akutni problem, ne samo u Grčkoj već i u Sloveniji, i širi se dalje prema članicama eurozone poput Italije i Španjolske".

Zaduživanje je i dalje otežano poduzetnicima i kućanstvima. Dok je Europska središnja banka, svojim obećanjem o neograničenoj kupnji državnih obveznica smanjila troškove zaduživanja država, to se nije prelilo i na smanjenje kamata za poduzetništvo i stanovništvo.

Dodatni izazovi za eurozonu proizlaze iz krhkosti bankarskog sektora. Ciparska kriza naglasila je potrebu za stvaranjem bankarske unije u eurozoni sa zajedničkim sustavom zaštite depozita te ujednačavanje sustava restrukturiranja banaka. Proces financijske integracije eurozone teče sporo jer se njemačke vlasti zalažu za manje centraliziran sustav.

Unatoč lošoj kratkoročnoj perspektivi strukturne reforme daju pozitivne efekte barem na tržištu rada u nekoliko zemalja eurozone. Irska je prva smanjila troškove rada što su slijedile Portugal, Španjolska i Grčka. Ipak, biti će potrebno još mnogo učiniti kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti u eurozoni, koja je u ožujku iznosila 12,1 posto.

Moody' Analytics očekuje da se eurozona neće vratiti na razine iz 2008. godine sve do sredine dekade, a za 2014. godinu očekuju skroman rast od 1,2 posto. Smatraju da će rast biti potaknut izvana, uglavnom iz SAD-a, te tržišta u razvoju na koje Njemačka ima značajan izvoz.