Foto: FAH

HRVATSKE medije ovoga tjedna preplavile su vijesti o hrvatskim dragovoljcima koji se bore na ukrajinskoj strani u Mariupolju u Ukrajini. Prema medijskim navodima, dvadesetak Hrvata pridružilo se bataljunu Azov kako bi pružilo podršku ukrajinskim snagama u borbama protiv proruskih separatista u toj zemlji.

> Hrvati u ukrajinskom ratu: "Niti mrzimo Srbe, niti mrzimo Ruse, borimo se iz uvjerenja"

Informacije o Hrvatima na bojištima u Ukrajini dospjele su pod svjetlo reflektora upravo u vrijeme visokih tenzija - pred potpisivanje novog ukrajinskog mirovnog sporazuma u Minsku.

Na vijesti o Hrvatima u Ukrajini reagiralo je i nekoliko ministara, pa je Vesna Pusić tako jučer potvrdila tu informaciju, dodajući kako se Hrvati bore isključivo na ukrajinskoj strani i isključivo u redovnoj vojsci. Ministrica vanjskih i europskih poslova dodala je i kako te pojedince nadzire Sigurnosno obavještajna agencija.

"To SOA prati, a zasad nema priključivanja paravojnim jedinicama, ali o tome smo cijelo vrijeme u komunikaciji sa SOA-om", rekla je jučer.

Ostojić: Nema govora o kaznenim djelima

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić također ne vidi ništa problematično u tome da hrvatski državljani ratuju u Ukrajini. Ostojić je jučer kazao kako hrvatske sigurnosne službe raspolažu određenim podacima o Hrvatima koji se bore u Ukrajini, ali istaknuo je kako se bore isključivo na strani Ukrajine.

"Dobrovoljci pristupaju legitimnoj vladi i ne čine kazneno djelo", poručio je novinarima jučer Ostojić.

No, izjava Vesne Pusić pokrenula je diplomatsku reakciju iz Moskve, koja je izrazila "zabrinutost i šokiranost" njezinim jučerašnjim istupom.

> Pusić: Ima hrvatskih vojnika koji su se priključili ukrajinskoj vojsci

Moskva šokirana: Zagreb treba spriječiti tu izopačenu praksu

U priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova tako se od Zagreba otvoreno traži da "spriječi izopačenu praksu" pridruživanja Hrvata ukrajinskim oružanim snagama, kako se ne bi narušili mirovni pregovori.

> Fašisti iz Hrvatske: Pomažemo Ukrajini koju napada jači neprijatelj; Rusija: Zagreb to mora spriječiti!

Iz ruskog ministarstva vanjskih poslova istaknuli su kako praksa pridruživanja stranih državljana sukobu u Ukrajini ugrožava mirovne pregovore te ističu kako bi Hrvatska trebala  obratiti pozornost na  mjere koje je u četvrtak u Minsku dogovorila Kontaktna skupina u cilju provedbe sporazuma iz Minska, osobito glede "povlačenja svih stranih oružanih postrojbi, vojne opreme i plaćenika s ukrajinskog ozemlja, pod nadzorom OESS-a" te "razoružavanja svih nezakonitih skupina".

Reakcija Ministarstva: Hrvati koji ratuju u Ukrajini trebaju se vratiti doma

Hrvatski dragovoljci koji se bore na strani ukrajinske vojske ne uživaju institucionalnu potporu i njihov odlazak na ukrajinsko bojište nije vezan ni uz koju hrvatsku državnu instituciju, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, reagirajući na priopćenje ruskog ministarstva koje poziva Zagreb da spriječi sudjelovanje hrvatskih dragovoljaca na strani ukrajinske vojske.

"Bez obzira na to što se radi o vrlo malom broju pojedinaca, to nas zabrinjava i situaciju pratimo s najvećom ozbiljnošću", stoji u priopćenju.

MVEP poziva sve strane borce, "pa i one koji su otišli iz Hrvatske, a koji su u Ukrajini, da se vrate u svoje matične države kako bi ovaj današnji sporazum iz Minska što prije donio konkretne rezultate".

> Hrvatska udovoljila Rusiji i uskratila institucionalnu potporu dragovoljcima u Ukrajini

Mirovni sporazum Minsk 2

Sporazum potpisan danas između proruskih pobunjenika i izaslanika Kijeva sastoji se od 13 ključnih točaka. Taj dokument velikim dijelom preuzima točke "protokola" o prekidu vatre potpisanom 5. rujna u Minsku, razrađene u memorandumu od 19. rujna, ali koji nisu donijele trajni mir.

Novi tekst proširuje tampon zonu, od kuda treba povući teško naoružanje i inzistira da Kijev kontrolira granice kao i na provođenju ustavnih reformi u zemlji. Strane u sukobu se obvezuju na bilateralni prekid vatre od 15. veljače u ponoć po vremenu u Kijevu (subota 23 sata po srednjoeuropskom) u regiji Doneck i Luhansk.

Sporazum iz rujna su predviđali uspostavu prekida vatre, ali nisu ispoštivani. Novi prekid vatre, uveden 9. prosinca također nije realiziran.

Proširena tampon zona

Dokument predviđa da obje strane povuku "svo teško naoružanje kako bi se uspostavila tampon zona široka 50 km i duga 140 km", dok je prethodni sporazum predviđao zonu od 30 km širine.

Novi dokument precizira da je sadašnja crta fronte za snage Kijeva crta fronte, a za separatiste koji su od rujna zauzeli teritorij, ona treba odgovarati crti na snazi tijekom sporazuma iz Minska 19. rujna. Povlačenja teškog naoružanja treba početi najduže dva dana nakon stupanja na snagu prekida vatre i treba završiti u roku od 14 dana.

Tekst također predviđa "povlačenje stranih oružanih skupina, vojne opreme i plaćenika s ukrajinskog teritorija, pod nadzorom OESS-a".

Predviđeno je i oslobađanje svih zatvorenika i talaca zatočenih od početka sukoba u travnju. Taj uvjet je već postavljen u prethodnim sporazumima, ali je bio tek djelomično realiziran. Posljednja masovna razmjena stotine zatvorenika je bila krajem prosinca.

Amnestija boraca i rad na održavanju dijaloga

Kao i prethodni sporazumi, novi dokument predviđa pokretanje dijaloga radi održavanja lokalnih izbora, sukladno ukrajinskom zakonu i radi određivanja budućeg statusa regija Doneck i Luhansk, a predviđa se i amnestija za borce uključene u sukob.

Kijev je već u rujnu usvojio "specijalni status" teritorija pod kontrolom pobunjenika koji im je davao više autonomije, zajamčio slobodno korištenje ruskog i predviđao organiziranje lokalnih izbora 7. prosinca, a zakonom se htjela provesti i amnestija nad dijelom pobunjeničkih boraca. Pobunjenici su odbacili ponudu i organizirali su 2. studenoga vlastite predsjedničke i parlamentarne izbore, koje su Kijev i Zapad osudili.

Ukrajina je objavila poništenje dvaju zakona i od sredine studenoga je prekinula financiranje teritorija pod kontrolom pobunjenika. Pobunjenici od tada upozoravaju na "gospodarsku blokadu" koju provodi Kijev.

Kontrola granica na području sukoba pripala Ukrajini

Dokument precizira da se moraju odrediti "načini" uspostave gospodarskih i socijalnih veza, poput isplate mirovina, između zona pod kontrolom ukrajinskih snaga i pobunjenika, a Ukrajina bi trebala odrediti djelovanje svog bankovnog sustava u regijama u sukobu.

Kontrola granica, prema novom sporazumu, treba biti u nadležnosti snaga Kijeva u cijelom području sukoba, nakon održavanja lokalnih izbora. Tekst predviđa provođenje ustavnih reformi, među kojima su pokretanje izrade novog Ustava do kraja 2015. godine te "decentralizaciju" regija Donecka i Luhanska u dogovoru s predstavnicima tih zona.

Europski lideri oprezni oko novog primirja

Europski čelnici, koji su se okupili u četvrtak na neformalnom summitu u Bruxellesu, vrlo su oprezno komentirali izglede da se održi sporazum o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini, koji je potpisan u Minsku.

"Sada sve može krenuti u jednom ili drugom pravcu, sljedeći sati bit će odlučujući. Ovo je ključni trenutak", izjavio je po dolasku na summitu francuski predsjednik Francois Hollande, koji je zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sudjelovao na sastanku u Minsku.

Početak summita EU-a u Bruxellesu kasnio je više od dva sata jer su čelnici čekali Merkel i Hollandea.

Tusk: Pravi test bit će poštivanje prekida vatre na terenu

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da je sporazum "dobra vijest koja da je nadu".

"Ali, nada nije dovoljna, pravi test bit će poštivanje prekida vatre na terenu", rekao je Tusk, podsjetivši da prvi sporazum potpisan u rujnu također u Minsku nije poštovan.

Britanski premijere David Cameron poručio je Rusiji da sankcije EU-a neće biti ukinute dok ne promijeni stajalište.

"Trebamo biti vrlo jasni prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji mora znati da se sankcije neće ukinuti dok on ne promijeni svoje stajalište. Ako se prekid vatre održi, ja ću to pozdraviti", rekao je Cameron.

Juncker: Nije vrijeme za razgovor o sankcijama

Finski premijer Alexender Stubb podsjetio je na žrtve koje su pale od rujna kada je potpisan prvi sporazum do danas, te naglasio kako sada treba vidjeti hoće li se sporazum poštovati.

"Mislim da ne bismo trebali razgovarati o novim sankcijama. Tema razgovora je: dajmo miru šansu. Sada je kritični trenutak, ako se prekid vatre ne održi imat ćemo ubuduće zamrznuti sukob između Rusije i Zapada", rekao je Stubb.

I predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je izjavio da "sada nije vrijeme za razgovor o sankcijama".

Ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak su proširili popis osoba pod sankcijama koje se smatra odgovornima za kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali je primjena odluke odgođena za tjedan dana, do 16. veljače. Odluka bi trebala stupiti automatski na snagu ako se do tada ne donese nova odluka.