Ilustracija: Hina

POSLIJEPODNEVNU raspravu o primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina dio saborskih zastupnika iskoristio je kako bi ukazao na navodne nezakonitosti u poslovanju Srpskoga kulturnog društva (SKD) Prosvjeta.

Boro Grubišić (HDSSB) ustvrdio je tako da je SKD Prosvjeta od japanske vlade prije desetak godina primila donaciju od 41.000 eura za obnovu škole u Veljunu, ali da je novac potrošen nenamjenski.

"Škola izgleda kao da je jučer završio rat na Kordunu. Hvala Bogu, Japanci su rekli, vratite nam pare", kazao je Grubišić, koji tvrdi da je japanska vlada zbog toga odustala od namjere da donira još 60.000 eura za ambulantu u istom mjestu.

Upitao je i tko je odgovoran za trošenje "ogromnog novca" od dva milijuna kuna za dnevnice u tom društvu.

"Ako podliježe gospođa Merzel reviziji i DORH-u, ako podliježe Šegon, ako podliježe bilo tko od nas, onda mora i Prosvjeta", rekao je Grubišić.

Na nenamjensko trošenje u Prosvjeti upozorava i Goran Marić (HDZ).

"Član SKD Prosvjeta i sveučilišni profesor objavio je tekst 'Uzeli novac a ostavili pustoš'. Nitko od nadležnih institucija do sada nije reagirao", kazao je Marić.

HDZ-ov zastupnik kolegama je pokazao pismo koje je jedan član Prosvjete poslao državnoj reviziji, a u kojem se tvrdi i da je to društvo gotovo polovicu svoje naslijeđene imovine prenijelo na tvrtku "Profil International".

"SKD Prosvjeta ne bi smjelo raditi pod takvim teretom. Moralo bi se razjasniti jesu li te optužbe točne", rekao je Marić.

Babić: S uvođenjem ćirilice trebalo se čekati

Glavnina rasprave i poslijepodne se vodila oko službene ravnopravne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru.

Ante Babić (HDZ) vladajuće je optužio za zloporabu položaja i nametanje društvu "onoga za što ono još nije spremno".

"Pod od krinkom osiguravanja i zaštite prava nacionalnih manjina toleriraju se povrede prava i sloboda većinskog stanovništva", ustvrdio je Babić.Smatra da je s uvođenjem ćirilice u Vukovaru trebalo čekati, "jer je to cijena mira" te da bi Vukovar morao biti mjesto posebnog pijeteta prema žrtvama velikosrpske agresije.

Političke predstavnike nacionalnih manjina pozvao je, pak, da "paze da se ostvarivanje njihovih prava ne pretvori u zatvaranje pojedinih nacionalnih manjina u okvire njihove zajednice".

Replicirao mu je ministar uprave Arsen Bauk, koji je poručio da po pitanju dvojezičnosti aktualna vlada u potpunosti nastavlja politiku HDZ-ovih vlada od 2004. do 2011.

I SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović podsjeća da je HDZ-ova vlada pokrenula kampanju s ciljem poticanja pripadnika nacionalnih manjina da koriste svoj jezik i pismo.

"Kada je HDZ na vlasti onda nije problem jer oni mogu uvoditi i ćirilicu i izručivati generale Haagu, sve se to može kada je HDZ na vlasti. Kada je druga opcija na vlasti, sve to postaje problem", zaključila je.

"Pa što su djeca kriva i hrvatska i srpska?"

Bori Grubišiću (HDSSB) smeta što su djeca u Vukovaru od najmlađe dobi raspoređena u 'hrvatske' i 'srpske' grupe i razrede.

"Imamo razdvojenu djecu od druge godine njihova života. Pa što su djeca kriva i hrvatska i srpska? Meni to nije jasno uopće. Dokle ćemo tjerati ovu politiku razdvajanja", upitao je Grubišić.

S takvom ocjenom suglasan je i HNS-ov Ivica Mandić.

"Nitko po zakonu ne osporava učenje na materinjem jeziku, ali djecu razdvajati u dječjim vrtićima, mislim da to nije dobro za budućnost Vukovara i Hrvatske", kazao je Mandić.

Dragan Crnogorac (SDSS) uzvratio je da djecu u vrtiće i škole ne upisuju političari, nego roditelji.

"Pravo je roditelja da pošalju djecu na takvu nastavu da bi sačuvalo svoj, dakle srpski, identitet, kao i pripadnici svih drugih nacionalnih manjina", kazao je Crnogorac.

Sabor u manje od sat vremena "odradio" četiri točke

U manje od sat vremena Hrvatski je sabor večeras "odradio" čak četiri točke dnevnog reda, a toliko je i zastupnika ostalo na posljednjoj raspravi, na kojoj se nije pojavio ni sam predlagatelj, IDS-ov zastupnik Valter Boljunčić.

"To što nema predlagatelja pokazuje koliko mu je točka doista važna", komentirao je nezavisni zastupnik Damir Kajin.

Boljunčićeve prijedloge da se Pazinu vrati sjedište trgovačkog suda, a da se sjedište Istarske županije iz Pazina prebaci u Pulu i SDP-ova zastupnica Tanja Vrbat protumačila je kao predizborno politikantstvo.

O prijedlogu Hrvatskih laburista da se državnim dužnosnicima plaće smanje za 21 posto vladajući se nisu izjašnjavali, a Đurđica Sumrak (HDZ) kazala je kako bi njezina stranka podržala taj zakon "kad bi se taj novac potrošio na otvaranje proizvodnog pogona koji će zaposliti 50 ljudi".

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor predložila je izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti po kojima bi se, u slučaju da neki zastupnik napusti stranku ili iz nje bude izbačen, novac koji je stranka dobila za njega morao vratiti u državni proračun.

Ministar uprave Arsen Bauk smatra da nezavisni zastupnici uopće ne bi trebali dobivati novac za političku aktivnost, nego samo naknadu za troškove promidžbe.

"Tu postoji dilema. Ako je zastupnik izabran kao nezavisni, na primjer da se Damir Kajin kandidirao kao nezavisni, a ja kažem da tada uopće ne bi bio zastupnik", kazao je Bauk i izazvao Kajinovu reakciju.

"Možete govoriti u svoje ime, a ja mislim da bih prošao i tada i sada", kazao je Kajin.

I Jadranki Kosor neobično je što Bauk sumnja u Kajinovu popularnost među biračima.

"To je vrlo neobično, s obzirom da je vaša stranka čvrsto stala iza Kajina kao kandidata za župana", rekla je Kosor, koja, za razliku od Bauka, smatra da bi Kajin i kao nezavisni kandidat dobio dovoljnu potporu birača da uđe u Sabor.

Sabor sutra o radu državnih odvjetništava

Hrvatski sabor u sutrašnjem bi nastavku zasjedanja trebao razmotriti izvješće o radu državnih odvjetništava u 2012. godini.
Nakon zakonskih promjena kojima su bagatelna kaznena djela prebačena u sferu prekršaja, ukupan broj kaznenih prijava pao je s 90.631 u 2011. na 81.987 u 2012.

Imovinski i krvni delikti ostali su na razini prethodnih godina, a glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ističe da je Hrvatska po broju ubojstava u odnosu na broj stanovnika među najsigurnijim zemljama u Europi.

Bajić ističe i da su državna odvjetništva zadržala postignutu ažurnost, unatoč preuzimanju obveza u istražnim postupcima.

Smanjen je broj odbačenih prijava, a 51 posto predmeta završilo je neposrednim optuženjem.

U 54,7 posto predmeta državna odvjetništva zatražila su izdavanje kaznenih naloga, na što se okrivljeni nisu žalili u 70 posto slučajeva, iz čega glavni državni odvjetnik iščitava da treba pooštriti predlaganje naloga.