Na suzbijanje zlouporabe droga u godinu dana utrošeno 620 milijuna kuna

Na suzbijanje zlouporabe droga u godinu dana utrošeno 620 milijuna kuna

Ilustracija: MUP

NA PROBLEMATIKU suzbijanja zlouporabe droga tijekom 2012. utrošeno je 620 milijuna kuna javnih sredstava, a jesu li učinkovito iskorištena i kako ih ubuduće bolje usmjeriti pokušao je odgovoriti znanstveno-istraživački projekt Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ).

Ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković rekao je da 620 milijuna kuna, koliko je 2012. utrošeno na problematiku suzbijanja zlouporabe droga, čini 0,52 posto javnih troškova i naglasio je da će im znanstveno-istraživački projekt koji su naručili od EIZ-a pomoći da novac upotrijebe još učinkovitije u postizanju dva cilja: u smanjenju ponude droge na tržištu i smanjenju potražnje za drogama preventivnim i drugim mjerama.

Na natječaj se javilo 100-tinjak udruga

Petković je izvijestio da će Ured za suzbijanje zlouporabe droga, u suradnji s nadležnim ministarstvima, uskoro raspodijeliti i 13 milijuna kuna odabranim nevladinim udrugama koje se bave tretmanima ili prevencijom napominjući da ih se na natječaj bilo javilo 100-tinjak.

Ravnateljica EIZ-a i voditeljica projekta Dubravka Jurlina Alibegović rekla je da se javna sredstava troše od Ministarstva zdravlja do Ministarstva pravosuđa, zatim u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u županijama, gradovima i nevladinim udrugama i to za prevenciju zlouporabe droga, tretmane, kazneno - represivni sustav i socijalnu integraciju. Nakon utvrđivanja specificiranih rashoda od 100 milijuna kuna i ukupnih troškova, pokušali smo utvrditi je li novac dobro iskorišten, a sljedeći krak je utvrditi koliko društvo ima štete i koliko ga unazađuje problematika zlouporaba droga.

Profesor Zoran Zoričić, liječnik KBC-a "Sestre milosrdnice" i voditelj Referentnog centra za droge i alkohol Ministarstva zdravlja naveo je da je u Hrvatskoj sve manji broj novoregistriranih ovisnika o opijatima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"U zadnjih 10-ak godina taj broj je pao s više od tisuću na oko 300 novoregistriranih ovisnika o opijatima", kazao je, ali i upozorio da, baš kao i druge zemlje EU, imamo sve veći broj uporabe tzv. kanabinoida i psihostimulansa posebno među mladima od 15 do 25 godina, pa je zato naglasio važnost preventivnog rada u školama.

"Dosadašnji dio priče kroz supstitucijsku terapiju na području opijatskih ovisnosti očito je dao dobre rezultate, a sada moramo ići na psihosocijalni dio pristupa", rekao je Zoričić i dodao da je trenutno 7000 do 17.000 mladih prošlo kroz program i sustav za registraciju.

Zoričić podržao rad nevladinih udruga

Naveo je da je najveći broj ovisnika u Istarskoj županiji te Rijeci, Zadru, Splitu i Šibeniku i dodao da primorske županije prednjače po broju ovisnika u odnosu na primjerice Bjelovarsko-bilogorsku i Koprivničko-križevačku županiju te da su razlike prilično drastične jer ih je u primorskim županijama nekoliko desetaka puta više.

"Terapija održavanja miče ih s ulice, smanjuje broj onih koji se drogiraju, stopu uličnog kriminala, prostitucije, obolijevanja od HIV-a i hepatitisa. Tu možemo biti ponosni jer smo uspješniji od zemalja u EU okruženju", kazao je Zoričić te podržao rad nevladinih udruga koje su im, kako je rekao, "produžena ruka" na području rehabilitacije.

Hvalevrijednim je ocijenio napore EIZ-a u procjeni učinkovitosti javnih rashoda u području suzbijanja zlouporabe droga, ali i upitao može li se procijeniti sreća jedne obitelji kad njezin član, nekadašnji ovisnik, bude izliječen.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara