Napokon ozbiljni referendumi: Budimo protiv outsourcinga i monetizacije autocesta

Foto: FAH

VLADAJUĆIMA  na jesen na vrata kucaju dva referenduma - protiv outosurcinga pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru za što su već prikupljeni potrebni potpisi, i onaj protiv monetizacije autocesta. Oni, pak, za rujan spremaju novi Zakon o referendumu, očekujući zatim i njegovo skoro donošenje.

Potpisi samo u javnim upravama?

Nakon više od tri godine odgađanja, javnost bi u rujnu trebala dočekati promjene referendumskih pravila, sudeći prema najavi šefa Odbora za Ustav. Stav GONG-a o budućim rješenjima je poznat. Kvalitetnog uređenja pitanja referenduma nema bez ustavnih promjena i zakona o Ustavnom sudu. No, svjesni trenutka u kojem je konsenzus o tome teško postići, u GONG-u u duhu one 'bolje išta, nego ništa' pozdravljaju najavljene izmjene.

Dragan Zelić tako ističe da promjene idu u dobrom smjeru. No, ne mogu se, dodaje, složiti s novinom prikupljanja potpisa samo u uredima državne uprave, dok punktovi na javnim mjestima odlaze u povijest.

''Smatramo da to nije u duhu referenduma građanske inicijative. Otvara se niz tehničkih i logističkih pitanja. Kako će zaposleni dati svoj potpis? Koja je dostupnost tih ureda državne uprave? Pojedini građani će možda osjećati nelagodu da idu tamo i daju potpis za neki prijedlog koji možda i nije po volji vladajućih, čime se automatski ugrožava ta neka tajnost izjašnjavanja. Dakle, otvara se niz pitanja'', napominje Zelić.

Otežati prikupljanje potpisa

Izmjene zakona regulirale bi financiranje kampanje za referendum, definirala tijela koja će ga provoditi, a rok za skupljanje potpisa sa dva tjedna produžio na 30 do 60 dana. Sindikalistu Željku Stipiću zanimljiv je i tajming najavljenih izmjena u kojima vidi jasnu namjeru i pokušaj...

''U konktekstu dva najavljena referenduma da se zapravo, makar i 5 do 12, pokuša otežati ili možda čak i spriječiti s jedne strane ovaj referendum koji je najavljen za kraj rujna, i onaj najavljen u listopadu'', kaže Stipić.

Premijer Zoran Milanović na tu se temu ranije početkom kolovoza osvrnuo u eksluzivnom intervjuu za Media servis. Evo što je odgovorio na pitanje hoće li Vlada promijeniti Zakon o referendumu.

''Zadnji primjer poteza koji su naišli na neodobravanje javnosti je i spin off - izvjestan je još jedan referendum. Hoćete li promijeniti Zakon o referendumu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Referednum podložan promjeni, ali ne i Ustav

- Zakon o referendumu možemo promijeniti, ali ne možemo promijeniti Ustav. Referendum u jednom trenutku postaje, to je evidentno, sredstvo blokade i zlouporabe. Referendum je vrlo često prilika da se javnost potpali, slabo je se informira, i u stvari, služi kao opstrukcija demokratski izabrane vlasti, a ne kao kontrola. Treba razlikovati kontrolu, smjerokaz i opstrukciju. Mi se susrećemo uglavnom s opstrukcijom.'', zaključio je Milanović.

Stipić, međutim, najavljene izmjene vidi kao strah vlasti od neposrednog izjašnjavanja građana i pokušaj opstrukcije. U GONG-u se slažu da je potrebno stati na kraj ranijim manipulacijama referendumom, s bilo koje strane.

''Svjesni smo da postoji taj problem i da se prethodnim referendumima manipuliralo. Nije se držalo zakona kod lokacija za prikupljanje tih potpisa. U GONG-u predlažemo da se odrede mjesta na kojima se potpisi ne mogu i ne smiju prikupljati - od vjerskih objekata, do javnih ustanova. Isto tako, važno će biti odrediti koliko odluka na referendumu traje. Odnosno, nakon koliko vremena neka Vlada, Sabor može promijeniti tu odluku koja je donesena na referendumu'', rezimira Zelić.

Referendum umjesto izbora

Stipić, pak, podsjeća kako je referendum jedini institut koji građanima preostaje od izbora do izbora i zaključuje...

''Smisao referenduma je upravo u tome. Da su građani RH, kamo sreće, češće posezali za referendumom, onda neke štetne političke odluke bivših garnitura uopće zapravo ne bi zaživjele. I tada bi vjerojatno svima nama u ovoj zemlji bilo bolje'', zaključuje čelnik sindikata Preporod u kojem su inicirali referendumsko izjašnjavanje o tzv. outsourcingu.

Zbog ulaska u EU, podsjetimo, Ustav i referendumska pravila mijenjani su 2010. godine, a prag od 50 plus jedan glas spušten na običnu većinu izašlih birača. Tema novih referendumskih rješenja iznova je aktualizirana krajem prošle godine, pa opet u jeku slučaja Perković. Krajem ove, a najkasnije početkom sljedeće godine mogla bi, valjda, završiti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara