Foto: Admir Buljubašić/Cropix

MINISTARSTVO znanosti, obrazovanja i sporta predstavilo je prijedlog kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Cilj projekta je da do 2020. godine mladi budu zdravi i da im se do 20 posto poveća razina samopoštovanja, smanji udio pušača, konzumenata opijata i preventira nasilje.

Kurikulum obuhvaća i spolni odgoj u školama prema kojem bi se, kažu članovi povjerenstva za izradu tog kurikuluma, djeca odgajala na temelju znanstveno-istraživačkih činjenica, bez utjecaja svjetonazorskih i ideoloških stajališta. S primjenom će se krenuti od 3. rujna kroz integraciju u predmetima poput prirode i društva, biologije, tjelesnog i zdravstvenog odgoja te psihologije, a provodit će ih dosadašnji nastavnici koji već rade u školama.

Resorni ministar Željko Jovanović ranije je izjavio da je zdravstveni odgoj nužan kako bi se prevenirala debljina i ovisnosti, ali i kako bi učenici naučili o odgovornom spolnom ponašanju i prevenciji spolno prenosivih bolesti. Podsjetio je na anketu provedenu među učenicima od 11 do 15 godina, koja je pokazala da su hrvatski učenici po debljini na sedmome mjestu u Europi, da baš ne jedu voće i povrće, da svaki peti učenik puši i ne pere zube i da su, više od europskih vršnjaka, skloni konzumiranju alkohola.

"Najveće istraživanje koje mi je putokaz je istraživanje o navikama i ponašanju i zdravlju naše djece koje je na uzorku od 1.500 učenika od 11 do 15 godina pokazalo da smo po debljini na sedmom mjestu, da svakodnevno puši i pije alkohol sve više djece, da svako peto dijete nikad ne pere zube, da 66 posto djece ne jede voće i povrće i da su u porastu debljina i šećerna bolest. Bolja anketa od te nije potrebna", istaknuo je u uvodnom dijelu prezentacije ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željko Jovanović. "Upravo ti podaci govore da dosadašnji zdravstveni odgoj u školama očito nije donio željene rezultate i nije bio djelotvoran. Stoga smo u Ministarstvu, uz pomoć stručnog povjerenstva, osmislili program kojemu će fokus biti na vještinama i praksi, a ne na stjecanju pukih činjenica".

Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, rekao je da će se zdravstveni odgoj predavati kao dio prirode i društva, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, psihologije, te kroz sat razredne zajednice u trajanju do 12 sati i to kroz četiri modula: "Živjeti zdravo", "Prevencija ovisnosti", "Prevencija nasilničkog ponašanja" te "Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje". Djeca i adolescenti će tako učiti kako se zdravo hraniti, koliko je tjelesna aktivnost važna za zdravlje, ali i o alkoholu i mladim vozačima te SMS nasilju, za koje je Filipović istaknuo da postaju sve veći problem u društvu.

Pomogla i premijerova supruga Sanja Musić Milanović

Prijedlog kurikuluma zdravstvenog odgoja napravljen je u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje te stručnog povjerenstva u sastavu: prof.dr.sc. Vesna Jureša, dr.med.spec. školske medicine ( medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Škola narodnog zdravlja ''Andrija Štampar'', Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba), prof.dr.sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Služba za školsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti), doc. dr. sc. Dubravko Lepušić (Sveučilišna bolnica Sestre milosrdnice. Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodništvo), dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med.spec.epidemiolog (Hrvatski zavod za javno zdravstvo - voditeljica Odjela za promociju zdravlja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof.dr.sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju - katedra za seksologiju).

Sanja Musić Milanović, članica povjerenstva, istaknula je kako im je moto u izradi kurikuluma bio 'učiti kroz praksu'. Ne može se reći da se dosad ništa nije radilo u školama, radilo se mnogo, no problem je što su se samo dobivale informacije, a nisu se stvarale zdrave životne navike, rekla je. Ocijenila je da bi najveći iskorak bio kada bi se prihvatila preporuka povjerenstva da osnovnoškolci nižih razreda prvi školski sat u potpunosti posvete zdravstvenom odgoju, da imaju deset minuta tjelovježbe, a potom operu ruke, doručkuju, razgovaraju, operu zube te počnu s učenjem.

Sadržaji zdravstvenog odgoja obrađivat će se u skladu s dobi, interesima i potrebama mladih te izazovima  s kojima se nove  generacije susreću.

Na prezentaciji je istaknuto i da kurikulum nije koštao niti kune, niti će zahtijevati dodatne troškove, za razliku od prošlih godina kada je potrošeno više od pola milijuna kuna za izradu raznih programa koji nikada nisu zaživjeli u školama.