Nasilničko ponašanje postaje kazneno djelo: "To nije prometni prekršaj"

Foto: Hina

U SABORU je održan okrugli stol na temu Prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona, u sferi nasilničkog ponašanja i nasilja u obitelji. Ako novi prijedlog Zakona prođe, nasilničko ponašanje postaje kazneno djelo.

Nasilje nije prometni prekršaj, ono je nedopustivo i nema više olakotnih okolnosti, a nasilnik neće samo dobiti 'po prstima' već ga u budućnosti čeka zatvor. Prema novom prijedlogu Zakona u kazneno pravo vraćaju se djela koja su bila kvalificirana kao prekršaji, pa tako nasilničko ponašanje prema bliskim osobama i nasilničko ponašanje u obitelji moglo bi postati kazneno djelo, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić:

"S jedne strane da u prekršajnu sferu ide ono što je manji oblik ili incident, a u kaznenu sferu ide ono što je dugotrajno i izaziva teže posljedice i što je samo po sebi, pa i ako se jedanput dogodilo, puno teži oblik nego što je u prekršaju", rekao je Miljenić.

Od 6 mjeseci do pet godina zatvora

Konkretno: Za nasilničko ponašanje i nasilničkog ponašanja prema bliskoj osobi, pa čak i ako vas netko psihički zlostavlja na ulici počinitelji će se kazniti od 6 mjeseci do pet godina zatvora, a uvodi se sigurnosna mjera zabrane približavanja.

"Mi želimo poslati poruku kroz kazneni zakon da je nasilje nedopustivo, nasilničko ponašanje kao takvo, s jedne strane kad se događa u obitelji ili prema bliskoj osobi, a s druge strane općenito nasilničko ponašanje. Ja ne želim da vi, ja ili bilo tko drugi budemo izloženi nasilju na ulici sutra bilo kojem obliku nasilja, poglavito ponižavanjem, koja možda nije rezultiralo tjelesnom ozljedom, ali nama nanosi takve posljedice koje mogu biti teže od toga i to treba biti sankcionirano", pojasnio je Miljenić.

Društveno opasno ponašanje ne smijemo tolerirati- složne su i udruge. Radi se o opasnim oblicima ponašanja koji moraju biti u dosegu kaznenog zakonodavstva, a ne prekršajnog, kaže Sanja Bezbradica Jelavić iz Autonomne ženske kuće.

"Ono što je dobro je da postoji konsenzus svih odgovornih da se doista radi o društveno opasnim ponašanjima, pa ako je tako, onda moramo naći načina da takvi pojavni oblici budu u dosegu kaznenog zakona i da ih ne banaliziramo kroz prekršajno zakonodavstvo", kaže Sanja Bezbradica Jelavić.

Čak 15 tisuća prekršajnih prijava

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić napominje kako je u 2012. bilo 500-njak kaznenih prijava za obiteljsko nasilje dok je prekršajnih prijava bilo čak 15 tisuća. Obiteljsko nasilje do sad se kvalificiralo kao manje štetno, što nije dobro. Ljubičić napominje i kako, primjerice ekonomsko nasilje i dalje ostaje izvan dometa kaznenog zakonodavstva.

"Ekonomsko nasilje vrlo se rijetko prepoznaje od strane onih koji podnose optužne prijedloge ili prekršajne prijave. U našoj instituciji se najčešće javljaju žrtve obiteljskog nasilja, najčešće ženama koje su to u 2/3 slučajeva i koje imaju prigovore na postupanje i prepoznavanje žrtve obiteljskog nasilja od strane policije ili centara za socijalnu skrb. Dakako da velikih primjedbi imamo i na postupanje i tretman prema žrtvi“, rekla je Ljubičić.

SDP-ova Vesna Fabijančić Križanić napominje kako je u slučajevima obiteljskog nasilja najvažnije brzo maknuti nasilnika iz obitelji, pa u tom kontekstu napominje:

"Po samoj prirodi postupka kaznenog i prekršajnog, do micanja nasilnika iz obitelji puno brže će doći u prekršajnom postupku nego kaznenom, a po dosadašnjoj praksi izricanja sankcija nasilnik će prije dobiti kaznu zatvora u prekršajnom nego kaznenom postupku“, dodaje Fabijančić-Križanić.

"Manjinske zajednice žive u velikom strahu"

Sva češći problem je i rodno uvjetovano nasilje ili nasilje iz mržnje prema manjinama gdje su sankcije ponekad prespore, napominje Sanja Juras iz Kontre:

"Manjinske zajednice žive u velikom strahu, boje se prijavljivati nasilje jer imaju loša iskustva s policijom i pravosuđem, a često žive u strahu da se njihova spolna orijentacija ili rodni identitet ne otkriju. I kad takva kaznena djela, rijetka koja prolaze u onim slučajevima kad su prijavljena a ne budu sankcionirana na odgovarajući način, to širi strah u takvoj zajednici“, napominje Juras.

Iako se svi slažu kako će provedba biti skupa zbog vještačenja, a pojedine oblike nasilja bit će teško dokazati, ovime se, dodaju, šalje politička poruka o nultoj stopi tolerancije na nasilje i da svako društveno opasno ponašanje mora biti sankcionirano. O definiciji kaznenog djela još će se raspravljati, a zakon bi u saborske klupe mogao stići do kraja godine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara