Foto: AFP

GLASNOGOVORNIK Europske komisije za financijska pitanja potvrdio je plan komisije da Europskoj centralnoj banci u sklopu buduće bankovne unije daju ovlasti za nadzor nad čak 6000 banak u eurozoni.

ECB će tako imati "ultimativnu ovlast u pogledu donošenja odluka i kontrole banaka", dok će neke svakodnevne kontrolne zadaće biti delegirane nacionalnim regulatornim tijelima. "Postoji jasna potreba da se sve banke pokriju jedinstvenim nadzornim mehanizmom, svih 6000 banaka u eurozoni", kazao je Stefaan De Rynck. Europska komisija će prijedlog da se ECB-u dodijele ultimativne ovlasti, kako bi u ranoj fazi detektirala problematične banke, i službeno staviti na stol 12. rujna.

Kako jedno tijelo može efektno nadzirati 6000 banaka?

Planu se definitivno najviše protiv Nijemci. Tamošnji ministar financija Wolfgang Schauble je kazao kako je ovo pitanje "zdravog razuma", jer nitko ne može očekivati da jedno tijelo uspješno nadzire 6000 različitih banaka. Prema njegovom mišljenju, samo velike "sistemske" banke bi trebale biti pod supervizijom ECB-a, napisao je za Financial Times.

Problem je u tome što plan EK-a predviđa da pod kontrolom ECB-a budu u njemačke štedionice te regionalne banke, koje su zbog tog izrazile veliku "zabrinutost i iritaciju". One inzistiraju kako bi trebale ostati isključivo pod nacionalnom supervizijom, koju u Njemačkoj dijele Bundesbank i Federalno financijsko nadzorno tijelo.

S druge strane, Komisijin glasnogovornik tvrdi kako je važno da sve banke budu pod ovakvom nadzornom shemom, jer "smo u zadnjih nekoliko godina svjedočili tome da i 'pucanje' nesistemskih banaka predstavlja sistemske rizike". Takvi primjeri su španjolska Bankia i belgijska Dexia, koje su godinama gomilale loše kredite bez da je itko o tome znao, samo da bi ih na kraju bailoutom spašavala država.

Porezni obveznici više neće morati plaćati za sanaciju propalih banaka

"ECB mora dobiti nadzorne ovlasti nad svim pitanjima vezanim uz financijsku stabilnost, ali će i nacionalna tijela zadržati važnu ulogu, jer će pripremati i implementirati te odluke. Ona će zadržati i supervizorsku funkciju nad pitanjima koja se ne tiču financijske stabilnosti, poput zaštite potrošača", kazao je De Rynck.

Što se tiče rješenja o tome tko preuzima dugove i imovinu banaka kada propadnu, ono je još uvijek na čekanju i zasad ostaje u ingerenciji nacionalnih tijela. Ali već sad se vrtaju planovi o utemeljenju Europske rezolucijske vlasti i zajedničkog fonda kojeg će financirati same banke. "Rezolucija je ključna točka novog bankovnog modela pred nama. Moramo osigurati to da porezni obveznici više neće morati plaćati cijenu restrukturiranja banaka", kazao je De Rynck, prenosi EU Observer.