Ništa od primirja: Proruski separatisti ne žele napustiti zgrade vlade, Ukrajina nastavlja vojnu akciju

Foto: FAH

NAORUŽANI proruski separatisti na istoku Ukrajine izjavili su u petak da ih ne obvezuje diplomatski dogovor o razoružanju i traže dodatna jamstva za svoju sigurnost prije nego napuste javne zgrade koje su zauzeli.

Zapad, Kijev i Moskva postigli su u četvrtak u Ženevi dogovor o što bržem smirivanju stanja u Ukrajini koja je na rubu raspada. Dogovor predviđa razoružanje ilegalnih naoružanih skupina i evakuaciju zauzetih zgrada, među kojima i ureda gradonačelnika te pokrajinskih uprava u nekim gradovima.

Ukrajina je najavila da će donijeti zakon o amnestiji separatista, iako je protiv njih u petak nastavila protuterorističku akciju.

Činjenica da je u Ženevi postignut bilo kakav dogovor je iznenađenje i zasad je nejasno što se to dogodilo iza zatvorenih vrata što je navelo Kremlj, koji nije pokazivao spremnost za kompromis, da se priključi zajedničkim pozivima militantima da se razoružaju.

Sve ilegalne oružane skupine moraju se razoružati, sve ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene, sve ulice, trgovi i druga javna mjesta u ukrajinskim gradovima moraju biti oslobođeni, stoji u dokumentu dogovorenom između SAD-a, EU-a, Rusije i Ukrajine.

Nadzorna misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) biti će zadužena pomoći ukrajinskim vlastima da pokrenu te mjere, dogovorili su pregovarači.

U Slavjansku, gradu koji je postao žarište krize nakon što su ga prošloga tjedna okupirali muškarci naoružani kalašnjikovima, čelnici proruskih skupina sastali su se u jednoj od zauzetih javnih zgrada kako bi odlučili na koji će način odgovoriti na sporazum iz Ženeve.

Za to su vrijeme grad nekoliko puta nadletjela dva ukrajinska borbena zrakoplova. Pred uredom gradonačelnika skupina muškaraca naoružanih automatskim puškama drži stražu iza barikada od vreća s pjeskom koje su donesene tijekom noći. Separatisti i dalje kontroliraju glavne gradske ulice i pretražuju automobile na kontrolnim točkama oko Slavjanska.

Proruske snage u Donjecku, velikom industrijskom gradu na istoku Ukrajine gdje traje proruska pobuna, objavile su također da ne kane položiti oružje.

"Prvo Kijev mora razoružati Desni sektor (paravojni nacionalistički pokret), Nacionalnu gardu u koju su ušle jedinice za samoobranu s Majdana i druge nezakonite skupine pa ćemo onda mi eventualno predati oružje", rekao je za AFP Kiril Rudenko, glasnogovornik pobunjenika.

U Kijevu, ljudi okupljeni na glavnom trgu Majdanu kažu da neće ukloniti barikade sve dok se ne održe predsjednički izbori 25. svibnja.

"Nitko neće uklanjati šatore i barikade. Ako vlasti to pokušaju učiniti silom, tisuće i tisuće ljudi doći će na Majdan i zaustaviti ih", rekao je 34-godišnji Volodimir Ševčenko.

Desni sektor, ultradesničarska nacionalistička skupina čija je nasilna ulična taktika pridonijela svrgavanju predsjednika Viktora Janukoviča u veljači, na mjere iz Ženeve gleda kako na mjere usmjerene samo protiv proruskih separatista na istoku.

"Mi nemamo nikakvog ilegalnog oružja, pa se prema tome poziv na razoružanje ne odnosi na nas", rekao je glasnogovornik skupine Artem Skoropadski. "Nas, avangardu ukrajinske revolucije, ne bi trebalo uspoređivati s običnim banditima", istaknuo je.

Istovremeno, ukrajinske službe sigurnosti objavile su da se vojna akcija protiv proruskih separatista na istoku zemlje nastavlja, dan nakon četverostranog dogovora u Ženevi.

"Protuteroristička akcija još traje, a koliko to će ovisiti o tome koliko dugo teroristi ostanu u našoj zemlji", rekla je novinarima Marina Ostapenko, glasnogovornica Službe državne sigurnosti.

Protuteroristička operacija u Ukrajini nastavlja se unatoč Ženevi

Ukrajinska vojna akcija protiv proruskih separatista na istoku zemlje nastavit će se unatoč četverostranom dogovoru postignutom u Ženevi, objavili su u petak dužnosnici ukrajinskih službi sigurnosti.

"Protuteroristička akcija još traje, a koliko to će ovisiti o tome koliko dugo teroristi ostanu u našoj zemlji", rekla je novinarima Marina Ostapenko, glasnonovornica Službe državne sigurnosti.

Sporazum u Ženevi, koji su postigli SAD, EU, Ukrajina i Rusija predviđa razoružanje ilegalnih naoružanih skupina.

Sve ilegalne oružane skupine moraju se razoružati, sve ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene, sve ulice, trgovi i druga javna mjesta u ukrajinskim gradovima moraju biti oslobođeni, stoji u dokumentu.

Nadzorna misija Organizacije europsku sigurnost i suradnju (OESS) će biti zadužena pomoći ukrajinskim vlastima da pokrenu te mjere.

Obama sumnja da će Rusija poštivati dogovor

Američki predsjednik Barack Obama ranije je rekao da nije siguran da će sporazum o Ukrajini zaključen u Ženevi omogućiti smirenje na terenu i upozorio da će druge američke i europske sankcije Moskvi biti donešene u slučaju potrebe.

"Mislim da na ovom stupnju ne možemo biti ni u što sigurni. Postoji mogućnost da diplomacija dovede do smirenja stanja", rekao je Obama.

"Treba proći nekoliko dana da bi vidjeli hoće li se izjave konkretizirati. S Europljanima smo pripremili dodatne mjere koje možemo odrediti Rusima ako se stanje stvarno ne popravi", naglasio je.

"Nadam se da će sporazum biti primijenjen sljedećih dana, ali se s tim ne može računati na temelju onoga što je bilo ranije", izjavio je američki predsjednik.

Sporazum zaključen u Ženevi između SAD-a, Rusije, EU i Ukrajine predviđa razoružanje ilegalnih naoružanih skupina i napuštanje zauzetih zgrada.

Govoreći o zastrašivanju koje vrše ruske snage okupljene blizu granice s Ukrajinom, Obama drži da Rusija stoji iza sadašnjeg kaosa na istoku i jugu Ukrajine.

"Ali Rusija ima priliku promijeniti pristup. Mi ju u tome podržavamo", rekao je.

SAD prijeti daljnjim sankcijama Rusiji zbog Ukrajine

Bijela kuća je u petak upozorila Rusiju da će se suočiti s oštrijim sankcijama ukoliko ne bude poštovala međunarodni dogovor o Ukrajini ili bude poslala svoje snage u istočnu Ukrajinu.

"Te sankcije mogle bi ciljati jako važne sektore ruskog gospodarstva", kazala je Susan Rice, Obamina savjetnica za nacionalnu sigurnost.

Poručila je da Washington pozorno prati hoće li Rusija ispuniti svoju obvezu i iskoristiti svoj utjecaj kako bi se proruski separatisti u istočnoj Ukrajini razoružali i povukli iz javnih zgrada koje su zauzeli.

Separatisti su rekli u petak kako ih ne obvezuje sporazum koji su postigli Sjedinjene Države, Ukrajina, Rusija i Europska unija u četvrtak u Ženevi.

Rusija kritizira američke ocjene ukrajinske krize

Rusija je u petak izrazila razočarenje američkom ocjenom međunarodnog dogovora za smirivanje krize u Ukrajini, ističući da je američka prijetnja sankcijama Moskvi "posve neprihvatljiva".

Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je američke dužnosnike da žele osloboditi ukrajinsku vladu od krivnje za uporabu sile protiv prosvjednika na rusofonom istoku zemlje, čiju ogorčenost smatra legitimnom.

"Američki dužnosnici postavili su ultimatume i pokušali nam zaprijetiti novim sankcijama, što je posve neprihvatljivo", kaže se u priopćenju.

Dogovor postignut u četvrtak poziva, među ostalim, na razoružanje ilegalnih oružanih skupina i prekid okupacije javnih zgrada na istoku Ukrajine. Naoružani proruski separatisti ga odbacuju, tvrdeći da ih ne obvezuje.

Američki predsjednik Barack Obama rekao je da je sastanak u Ženevi između Rusije, Ukrajine i zapadnih sila obećavajući, ali i da su Washington i njegovi saveznici spremni nametnuti nove sankcije Rusiji ako se situacija ne poboljša.

Moskva stajalište Washingtona ocjenjuje jednostranim i poručuje da je "razočarana".

"Krivnju za ukrajinsku krizu i njezino aktualno pogoršanje neopravdano se prebacuje na Rusiju", ističe ministarstvo.

Ukrajinska vlada obećala pravo na ruski jezik

 Vršitelji dužnosti ukrajinskoga predsjednika i premijera ponudili su u petak dosad najveća ustavna prava za upotrebu ruskoga jezika, ne bi li i tako ublažili separatističke prosvjede.

U zajedničkoj izjavi na televiziji presdjednik Oleksandr Turčinov i premijer Arsenij Jacenjuk pozvali su na nacionalno jedinstvo i od naroda zatražili da se suzdrži od nasilja te rekli kako će poduprijeti ustavne promjene i decentralizaciju, kako bi se vlast više prenijela na lokalnu upravu. Među ostalim, time bi se ispunio ključni zahtjev rusofone populacije, pravo na odluku o službenome jeziku.

"Ukrajinska vlada spremna je provesti sveobuhvatne ustavne promjene koje će ojačati ovlasti regija", rekao je Jacenjuk. To podrazumjeva predaju izvršnih ovlasti lokalno izabranim dužnosnicima, a dosad su na lokalnim dužnostima bile osobe koje je postavljala središnja vlast, rekao je.

"Ojačat ćemo specijalni status ruskoga jezika i zaštititi ga", rekao je premijer.

U ovome trenutku milijunima Ukrajinaca, a mnogi se ne smatraju etničkim Rusima, ruski je prvi jezik i imaju ga pravo upotrebljavati u nekim službenim situacijama u onim regijama u kojima postoji rusofona većina.

Ustav već sadrži neke zaštitne odredbe za ruski i druge jezike, ali ukrajinski je definiran kao državni jezik.

Mnoge rusofone osobe prepale su se da će svrgnuće proruskoga predsjednika Viktora Janukoviča ugroziti i neke njihove interese, posebno pošto su ukrajinski nacionalisti u parlamentu pokušali, iako uzaludno, donijeti zakon o ukidanju prava na ruski jezik.

Turčinov je izrazio razočaranost što parlament u petak nije jednoglasno podupro nacrt tih reforma. Bivša vladajuća stranka regija, kojoj je izborna baza u rusofonom istoku zemlje, kaže kako su reforme nedostatne. Ta stranka želi da ruski bude ravnopravan ukrajinskomu.

"Kako bi se postigao mir i razumijevanje među ukrajinskim građanima", rekao je Turčinov, "regionalna, općinska i okružna vijeća dobit će pravo da status službenoga jezika u nekome području, uz ukrajinski koji je državni jezik, dodijele ruskomu ili nekom drugom jeziku kojim govori većina stanovništva.

U Ukrajini se govori niz drugih jezika, na zapadu najviše mađarski, rumunjski i slovački.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara