Screenshot: RTL

NJEMAČKA je nakon pada Berlinskog zida u 1989. godini i ujedinjenja godinu dana kasnije proživjela izuzetno stresno desetljeće za tržište rada koje je relevantno za današnju Europu, piše Irish Times.

U ranoj fazi procesa ujedinjenja je odlučeno da se njemačke i istočne marke (deutschmark/ostmark) razmjene u paritetu, što je rezultiralo istovjetnim plaćama na istoku i zapadu iako je prvi bio značajno neproduktivniji od potonjeg.

Odluka je naštetila dobrom dijelu "nekonkurentne" ekonomije u Istočnoj Njemačkoj, pa je nezaposlenost u pojedinim dijelovima istoka dosegla vrtoglavih 20 posto.

Vlada je odmah nakon političkog ujedinjena, donijela hrabru odluku da ujedini tržište rada što je rezultiralo rastućom stopom nezaposlenosti koja je u 1990-im godinama dosegla razine kakve nisu zabilježene desetljećima.

U 1997., stopa nezaposlenosti u ujedinjenoj Njemačkoj je iznosila gotovo 10 posto da bi u 2005. dosegla vrhunac od 11 posto. Njemačka je tada nazvana "bolesnikom Europe" i započela s transformacijom koja je dovela do današnje, najniže stope nezaposlenosti u EU.

Reforme

Ključni faktor u vraćanju zaposlenosti je bio umjetan pritisak i devaluacija rada diljem Njemačke. Vlada je u razdoblju od 15 godina zamrznula ili usporila rast plaća u odnosu na tadašnje članice EU. Da bi ubrzala proces Njemačka je u 2004. godini usvojila takozvane Hartz reforme kojima su ukinute gotovo sve, u ostatku Europe uobičajene, povlastice radnicima. Mjere su podrazumijevala i snaženje "fleksibilnosti na tržištu rada", te poslodavcima omogućile da s lakoćom otpuštaju i zapošljavaju radnike.  

> Stručnjak koji piše ekonomski program HDZ-a priznao: Na rezultate ćete čekati 5 godina

Jedna od nuspojava reformi koja je ovih dana očita je porast nejednakosti, jer su ljudi na nesigurnom tržištu rada, suočeni s takozvanim "prekarnim" poslovima spremni raditi za plaće značajno niže nego u ostatku EU.

> Milijuni njemačkih radnika u siromaštvu

Njemačka danas traži da se takva umjetno postignuta konkurentnost usvoji u drugim dijelovima Europe, odnosno da vlade pristanu na uskraćivanje radničkih prava i izvrše pritisak na plaće kako bi bile u skladu s Hartz reformama.

Analitičari i ekonomski stručnjaci ističu da je riječ o "utrci prema dnu" u kojoj će pobijediti nekolicina već dobrostojećih, dok se stvaraju čitave kaste obespravljenih ljudi prisiljenih da rade samo da bi preživjeli.

> "Njemački model je poguban za Njemačku i smrtonosan za ostatak Europe"

Irish Times ističe i da je Njemačka, povijesno orijentirana prema izvozu, u drugačijoj poziciji od Španjolske, Grčke ili Hrvatske u kojima rušenje cijena rada izaziva deflaciju cijena i ekonomsku slabost bez realnog učinka.