Njemačko-britanska inicijativa ujedinila političare u BiH, mediji pišu o ulasku u EU do 2025. godine

Foto: Hina

NOVI PLAN Njemačke i Velike Britanije za Bosnu i Hercegovinu kojim se žele ubrzati reforme i toj zemlji otvoriti europska perspektiva budi nadu da će stvari početi značajnije mijenjati, a izgledi da BiH doista jednog dana postane članica Eurpske unije sada se iz sfere daleke budućnosti premještaju znatno bliže, ocjena je koju u petak donosi većina medija u BiH.

Njemački i britanski ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i Phillip Hammond u srijedu su u Berlinu predstavili plan po kojemu bi novoizabrane vlasti u BiH i pismeno preuzele obvezu provedbe gospodarskih, socijalnih i pravnih reformi nužnih za članstvo u EU, a kao nagradu odmah bi dobili stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Unijom (SAA), potpisanog još 2008. godine.

Britanski veleposlanik u BiH Edward Ferguson kazao je kako u provedi ovog plana njegova zemlja očekuje potporu prvih susjeda BiH - Hrvatske i Srbije. "Kao najmlađa članica EU, Hrvatska ima iskustva iz kojih BiH može učiti", kazao je Ferguson za "Dnevni avaz" dodajući kako su značajne i europske ambicije što ih pokazuje Srbija. "Da budem jasan, mi ne mijenjamo niti smanjujemo uvjete za članstvo u EU. Ovdje je u pitanju zauzimanje pragmatičnog i fleksibilnog pristupa reformama", kazao je Ferguson.

Status kandidata do kraja 2015., punopravna članica do 2025. godine

U svojoj analizi nove njemačko-britanske inicijative "Avaz" procjenjuje kako to u praksi znači da bi BiH do kraja 2015. mogla dobiti status kandidata, a punopravnom članicom Unije bi mogla postati najkasnije do 2025. godine. Ne budu li pak bosanskohercegovački političari ozbiljno shvatili priliku koja im je pružena mogu očekivati sankcije, tvrdi list pozivajući se na neimenovane izvore iz EU.

Njemački politički analitičar i stručnjak za Balkan Bodo Weber suglasan je da je kažnjavanje političara koji eventualno ne budu surađivali ključno za uspjeh nove inicijative, baš kao i to da EU tijekom procesa ne snižava kriterije za članstvo. Ističe ipak kako je sve ovo rezultat novih strateških odnosa, djelomice izazvanih ukrajinskom krizom i njenim mogućim utjecajem na širi europski prostor pri čemu Njemačka igra sve istaknutiju ulogu. "Ovo je na neki način dalje razvijanje prvobitnog preuzimanje vodstva Njemačke na Balkanu, koje je počelo na liniji Beograd-Priština", ocijenio je Weber u intervjuu za "Oslobođenje".

Pozitivan prijem

Nitko od istaknutijih političara u BiH nije propustio priliku pohvalno se očitovati o novoj diplomatskoj inicijativi Berlina i Londona.

Najoprezniji je bio novoizabrani član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je kazao kako je za sada ipak riječ o načelnoj inicijativi čiji stvaran sadržaj tek treba vidjeti.

Sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović znatno je optimističniji. "Ovo je odlučan angažman i novi pristup Europe Bosni i Hercegovini. Naravno, odgovornost za provedbu svih potrebnih reformi leži na novoizabranim vlastima u BiH. Mi smo spremni preuzeti tu odgovornost", izjavio je Izetbegović a na sličan način reagirao je i hrvatski član Predsjedništva BiH na odlasku Željko Komšić ocijenivši kako je inicijativa usmjerena na rješavanje životnih pitanja ljudi u BiH.

Čak je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, tradicionalno sumnjičav prema svim projektima koji dolaze iz zapadnih država, kazao kako je riječ o dobroj incijativi iako je inzistirao da ona mora u cijelosti uvažiti daytonski ustroj BiH. "Za nas je svaka takva inicijativa prihvatljiva, bez obzira na to što je destinacija ka kojoj se krećemo veoma daleka i neizvjesna", kazao je Dodik potvrdivši još jednom svoj jedva prikriveni euroskepticizam.

Novu inicijativu pozdravili su i u HDZ BiH prepoznajući u njoj ono što je ranije predlagala hrvatska diplomacija. "To je Hrvatska i ranije predlagala", kazao je "Oslobođenju" potpredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara dodajući kako je jasno da ne treba kočiti cijeli proces europskih integracija ukoliko postoji jedan problem oko kojega ne postoji suglasnost. Ocijenio je kako je sada daleko najvažnije rješavati gospodarska pitanja i otvoriti nova radna mjesta dok će za rješavanje provedbe presude "Sejdić-Finci" trebati osigurati dublje promjene postojećeg daytonskog ustava.

"Na čekanju"

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Unijom i danas je "na čekanju" jer Unija traži od BiH jedinstveni mehanizam koordinacije odnosa s Bruxellesom, oko čega u toj zemlji do sada nije bilo suglasnosti jer svaki entitet i svaka županija žele da ih se u tome nešto pita. Stupanjem na snagu toga Sporazuma BiH bi dobila pristup europskim financijskim fondovima, što bi također pomoglo provedbi reformi s ciljem podnošenja molbe za punopravno članstvo u Uniji.

Provedba presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" i dalje ostaje uvjet za podnošenje te molbe, no dok se o tome ne postigne konačni dogovor radit će se na drugim, podjednako važnim reformama čiji je prvenstveni cilj potaknuti posrnulo bosanskohercegovačko gospodarstvo, smanjiti korupciju i učiniti državu efikasnijom.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara