Novi "pakleni tjedan": Temperature do 40 stupnjeva, kiše nema na vidiku, moguće nestašice pitke vode!
Foto: Luka Gerlanc, Tomislav Kristo, Marko Posavec, Vlado Kos/Cropix
PRED Hrvatima je novi "pakleni tjedan". Ljetne vrućine ne popuštaju, kiše nema na vidiku, a liječnici zbog izrazito visokih temperatura zraka upozoravaju građane na oprez.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, u ponedjeljak nas čeka sunčano i vruće vrijeme. Vjetar će biti slab, na Jadranu u noći i ujutro slaba i umjerena bura, danju zapadnjak i jugozapadnjak, a poslijepodne i sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka bit će između 13 i 18, a na Jadranu između 22 i 27°C. Najviša dnevna temperatura zraka će iznositi od 29 do 34, a na Jadranu i unutrašnjosti Dalmacije između 34 i 38°C. Slično vrijeme očekuje se i u nastavku tjedna.
"Ima signala da bi vrućine mogle popustiti krajem mjeseca"
"Tijekom idućeg tjedna nastavlja se razdoblje suha, sunčana i iznadprosječno topla vremena. Maksimalna temperatura zraka bit će između 32 i 37 stupnjeva Celzijevih, samo malo niže u gorskim predjelima, a u unutrašnjosti Dalmacije mogu porasti i do 40 stupnjeva", kazao je za Index dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Zanimalo nas je i kad Hrvati mogu konačno očekivati neki "predah" od vrućina te padaline koje bi mogle donijeti osvježenje nakon ove jake suše. "Naše prognostičke karte idu do 10 dana unaprijed i zasad ima signala da bi vrućine mogle popustiti krajem mjeseca", kažu nam u DHMZ.
A da je ovaj kolovoz iznadprosječno topao svjedoče i konkretne brojke koje smo dobili u Državnom hidrometeorološkom zavodu: "Od početka kolovoza pa do sad prosječna srednja dnevna temperatura zraka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je za 3,9 stupnjeva viša od prosjeka, u Slavoniji za 2,5 stupnjeva viša, u Lici i Gorskom kotaru za 3,4 stupnjeva viša, na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije za 3,3 stupnja viša, a u obalnom području Dalmacije za 3 stupnja viša".
"Zna se u nekim danima javiti i pet do šest smrtnih slučajeva uzrokovanih samo vrućinom"
Da je situacija što se velikih vrućina tiče dramatična potvrđuje i podatak o 30 posto više intervencija Hitne pomoći. Ipak, dobra je vijest da, unatoč neizdrživim temperaturama, posljednjih godina imamo manje smrtnih slučajeva od vrućine, kaže dr. Mladen Hron, šef smjene u Zavodu za hitnu medicinu. "Ljudi su to očito i shvatili vrlo ozbiljno jer zna se u nekim danima javiti i pet do šest smrtnih slučajeva uzrokovanih samo vrućinom. Ljudi se itekako dobro zamisle nad time, tako da se zaista sve više pridržavaju ovih naših uputa koje mi uvijek bezbroj puta ponavljamo", ističe Hron.
A nije na odmet još jednom podsjetiti kako se ponašati u ovakvim klimatskim uvjetima. "Treba naravno obilno piti tekućinu. Dvije do dvije i pol litre tekućine, stalno piti po malo, svakih nekakvih 20-ak minuta ako ste baš negdje vani na vrućini, te se adekvatno obući, znači laganu odjeću, imati kapu, a najbolje šešire", savjetuje Hron. Osim toga, opasan je i prelazak iz klimatiziranih prostora na otvoreno, upozorava dr. Hron, pa temperaturnu razliku treba maksimalno smanjiti. Posebno se trebaju paziti djeca do četiri godine, starije osobe i kronični bolesnici.
Unatoč godišnjim odmorima, osiguran je dovoljan broj medicinskog osoblja, a teška situacija neće iznenaditi ni ostale interventne službe koje su već godinama izuzetno dobro koordinirane, ističe Mikac. "Sve žurne službe su putem sustava 112 povezane i one promptno reagiraju na svaki oblik izvanredne situacije, pa tako će biti i sada u ovom tjednu koji je pred nama. U tom segmentu, nema mjesta apsolutno nikakvoj panici", poručuje Mikac.
Toplinski udar neće mimoići ni Lijepu našu: Suša prijeti i ljudima, moguća nestašica pitke vode
Suša više nije kobna samo za poljoprivredu. Nestašica vode i visoke temperature zaprijetile su i ljudima. Sunce "prži" diljem Europe pa tako francuske vlasti poduzimaju sve potrebne mjere zbog najavljenih vrućina koje će idućeg tjedna u toj zemlji doseći i 43 stupnja Celzijeva, a sve kako se ne bi ponovio scenarij iz 2003. godine kada je od vrućine umrlo 15.000 ljudi. Toplinski udar neće mimoići ni Lijepu našu, a nekim dijelovima prijeti oskudica vode.
Baš kao i Francuska, i Hrvatska je u stanju pripravnosti. Elementarna nepogoda proglašena je u sedam županija. Robert Mikac, načelnik sektora civilne zaštite u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, kaže da je situacija teška, ali nije bezizlazna. "Postoji vjerojatnost, ako ne bi bilo padalina, da će u pojedinim županijama presušiti izvori iz kojih se napajaju pojedina mjesta i gradovi. Vodu ne možemo stvoriti, ako je pola Hrvatska pod stanjem elementarne nepogode. Znači, vrlo je teška situacija, nije bezizlazna, ali kada je velika potreba, jasno, pokušat će se prvo odgovarati u onim mjestima u kojima će biti najkritičnije", ističe Mikac.
Za tjedan koji je pred nama zakazana je i sjednica Stožera za zaštitu i spašavanje kako bi se sagledalo stanje i uputila pomoć gdje je najpotrebnija. "Pitku vodu svakodnevno cisternama dostavljaju vatrogasci, komunalna poduzeća i distributeri vode te je u upotrebi 20 cisterni vodnih zaliha koje su raspoređene na teren odlukom hrvatske Vlade. Svi smo vidjeli i iz medija da i vojni vodonosci dostavljaju vodu na ugroženijim otocima", pojašnjava Mikac.
Financiranje navodnjavanja iz EU fondova
U jeku suša u Hrvatskoj se poteglo i pitanje navodnjavanja. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je kako će se projekte navodnjavanja financirati iz fondova Europske unije, iz kojih će od iduće godine Hrvatskoj biti na raspolaganju oko 3,5 milijardi eura. Osim što je kazao da će se velik dio europskih sredstava investirati u to da se dovoljna količina vode usjevima osigura i u slučajevima kad nebo nije blagonaklono poljoprivrednicima, obećao je i kako će Vlada s osiguravateljima pronaći odgovarajući model sanacije šteta od elementarnih nepogoda.
Facebook
Google