Foto: FAH

NEJEDNAKOST je dosegla rekordne razine u većini država OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), a u mnogim drugim ekonomijama u nastajanju još je i veća, po novom izvješću OECD-a, objavljenom u četvrtak, u kojem se posebice upozorava na razlike između muškaraca i žena.

"Dosegli smo kritičnu točku. Nejednakosti u državama OECD-a nikada nisu bile toliko izražene otkako ih mjerimo", rekao je glavni tajnika organizacije Angel Gurria, predstavljajući izvješće u Parizu zajedno s europskom povjerenicom za zapošljavanje Marianne Thyssen.

U državama OECD-a, njih 34, 10 posto najbogatijih ima prihod 9,6 puta veći od 10 posto najsiromašnijih, dok je 1980-ih taj omjer iznosio 7,1, a 2000-ih 9,1, po izvješću.

"Ne rješavajući problem nejednakosti, vlade slabe svoja društva i dugoročno potkopavaju gospodarski rast", upozorava se u izvješću.

Nejednakost smanjuje gospodarski rast

Procjenjuje se da je povećanje nejednakosti od 1985. do 2005., u 19 država OECD-a, smanjilo gospodarski rast za 4,7 postotna boda između 1990. i 2010.

Da bi se smanjilo nejednakost i potaknulo rast, OECD preporuča poticanje ravnopravnosti između muškaraca i žena kod zapošljavanja, veći broj stabilnijih radnih mjesta i poticanje ulaganja u obrazovanje i doškolovanje tijekom cijelog radnog vijeka.

Između 1995. i 2013., više od polovice novih radnih mjesta u državama OECD-a bilo je privremeno, na ugovor o radu na određeno vrijeme ili kao slobodna zanimanja.

Više od polovice privremenih poslova radili su mlađi od 30.

Žene u podređenom položaju

Kad je riječ o ženama, njihovi izgled za plaćeni posao manji su za 16 posto u odnosu na muškarce, a njihove plaće za 15 posto.

Nejednakosti u državama OECD-a najizraženije su u Čileu, Meksiku, Turskoj, SAD-u i Izraelu, a najmanje u Danskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Norveškoj.

Još su značajnije u velikim ekonomijama u nastajanju, no u nekima su se smanjile, primjerice u Brazilu, ističe se u izvješću.

Nejednakosti bi se mogle smanjiti, među ostalim, i preraspodjelom novca putem poreza, navodi OECD, ističući da javne politike moraju jamčiti da najbogatiji i multinacionalne tvrtke plaćaju svoj dio poreza.